Klimatske promene donose drastične promene u načinu na koji se proizvodi hrana širom sveta, a Srbija nije izuzetak. U poslednjih dvadeset godina, zemlja je pretrpela značajne štete usled ekstremnih vremenskih uslova, poput suša i obilnih kiša. Poljoprivreda, kao najosetljivija grana, mora da se prilagodi kako bi opstala i iskoristila prilike koje klimatske promene donose.
Navodnjavanje kao ključ adaptacije
Jedan od glavnih izazova s kojim se suočava Srbija jeste mali procenat površina koje se navodnjavaju – manje od 1,5%. Klimatske promene mogu dovesti do stvaranja pustinjskih predela u delovima zemlje ako se ne poboljša sistem navodnjavanja. Rast broja tropskih dana i visoke temperature jasno ukazuju na potrebu za većim ulaganjima u navodnjavanje, kako bi poljoprivreda opstala.
Promena regulative: odgovor na klimatske promene
Usvajanje novih zakona, poput zakona o klimatskim promenama u okviru Pariskog sporazuma, donosi velike promene u sektoru poljoprivrede, ali i građevinarstva i industrije. Ove regulative imaju za cilj smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte, ali i unapređenje prilagođavanja poljoprivrednih praksi.
Nove šanse za gajenje biljaka
Dok klimatske promene donose mnoge izazove, one takođe otvaraju mogućnosti za gajenje novih biljnih vrsta. Regioni u kojima ranije nisu uspevale određene kulture sada postaju povoljni za njihovu proizvodnju. Biljke poput smokve, badema i drugih mediteranskih vrsta mogu postati deo domaće proizvodnje usled rasta temperatura. Ovo pruža šansu da se proširi spektar poljoprivrednih proizvoda i diversifikuje proizvodnja.
Na primer, u Srbiji su već zabeleženi uspešni pokušaji uzgoja masline i badema u nekim toplijim delovima zemlje, što ranije nije bilo moguće. Takođe, sve veći broj proizvođača se okreće sortama otpornim na sušu, poput sorga i kvinoje, koje postaju sve popularnije na domaćem tržištu.