Velika Gospojina, poznata i kao Uspenje Presvete Bogorodice, jedan je od najznačajnijih praznika u hrišćanskoj tradiciji. Ovaj svetkovni dan se obeležava 15. avgusta po julijanskom, odnosno 28. avgusta po gregorijanskom kalendaru, i posvećen je uspomeni na smrt i uznesenje Presvete Bogorodice na nebo.
Post i priprema za praznik
Pre nego što nastupi Velika Gospojina, vernici prolaze kroz dvonedeljni post koji se završava upravo na dan praznika. Ove godine, 28. avgust pada u sredu, pa će post podrazumevati ishranu ribom. Prema crkvenom predanju, Presveta Bogorodica je, nakon vaskrsenja njenog sina Isusa Hrista, nastavila da živi u molitvi i pomaže apostolima u širenju božje reči. Kada joj je arhangel Gavrilo najavio smrt, ona je sa radošću prihvatila ovu vest, a svi apostoli su se, po njenoj želji, okupili da se oproste s njom.
Proslava i značaj Praznika
Velika Gospojina je značajan praznik u Srbiji, posebno za crkve i manastire. Vernici se okupljaju na liturgijama i mole za zdravlje i duhovno blagostanje. U mnogim krajevima, ovaj praznik je prilika za narodne sabore i vašare koji imaju dugu tradiciju. Poznato je da je despot Stefan Lazarević obnovio Beograd i posvetio ga Presvetoj Bogorodici, čime je dodatno osnažio njen kult u srpskom narodu.
U manastiru Rakovica, koji se nalazi u Beogradu, Velika Gospojina se proslavlja s velikom pobožnošću. Obredi počinju 27. avgusta, a kulminiraju svečanom arhijerejskom liturgijom na sam dan praznika.
Tradicija i običaji povezani sa Velikom Gospojinom
Period između Velike i Male Gospojine, poznat kao Međudnevnica, predstavlja posebno vreme u narodnoj tradiciji. Veruje se da je ovo najpovoljnije vreme za branje plodova i lekovitih biljaka kao što su kičica, hajdučka trava i papričica, koje se koriste u lečenju raznih bolesti. Takođe, žene u tom periodu prikupljaju posebna jaja, koja se smatraju najboljima za ishranu i rasplod.
Iako se tokom ovog perioda ne preporučuje sklapanje brakova, zbog verovanja da mladenci neće imati sreće, vreme je povoljno za branje plodova i lečenje bolesti. Mnoge žene se posebno mole Presvetoj Bogorodici za zaštitu, zdravlje i duševni mir, verujući da ona razume njihove brige i bol.
Lekoviti Izvori i narodna verovanja
Velika Gospojina je takođe povezana s običajima odlaska na izvore sa lekovitim dejstvom. Veruje se da Bogorodica štiti bolesne, pa su mnogi vernici u prošlosti odlazili na ove izvore kako bi se umili i zatražili ozdravljenje od raznih bolesti. Pored toga, postojala je tradicija održavanja bdenija nad izvorima, gde su se izgovarale molitve za zdravlje.
Na Veliku i Malu Gospojinu, žene poštuju mnoge zabrane u kućnim poslovima, smatrajući ovaj period svetim i posvećenim zaštitnici žena i majki. Pored verskih obreda, proslava uključuje i narodne vašare, koji su prilika za druženje i trgovinu.
Za detaljan prikaz svih crkvenih praznika tokom avgusta 2024. godine, posetite crkveni kalendar.