„Dali su maksimum“ – poručuje Ministarstvo poljoprivrede, ali pitanje je da li je to maksimum koji pokriva i minimalne troškove proizvodnje.
Na hitno zakazanom sastanku u Požarevcu, održanom 21. juna na inicijativu Udruženja poljoprivrednika „Stig“, ministar Dragan Glamočić saopštio je da će država otkupiti deo roda pšenice po ceni od 23.000 dinara po toni (bez PDV-a). Intervenciju sprovodi Direkcija za robne rezerve, a kako kažu iz Ministarstva – „to je maksimum u ovom trenutku“.
Da li je to zaista maksimum? Na tržištu gde su troškovi setve, goriva i đubriva rapidno rasli, ova cena teško da donosi dobit – čak i uz intervenciju.
Šta znači intervencioni otkup i kome ide u korist?
Prema najavama, javni poziv za prijavu količina biće objavljen u narednim danima. Međutim, iz Udruženja poljoprivrednika već se čuju komentari da intervencija dolazi „na kašičicu“, i to nakon što je preko 200 traktora 17. juna blokiralo saobraćajnicu kod Požarevca u znak protesta.
U trenutku kada se tržišna cena kretala oko 19 dinara po kilogramu, a sada blago raste, poljoprivrednici su zabrinuti da će doći do prodaje ispod cene – jer država ponovo interveniše prekasno i nedovoljno obimno.
Cena pšenice u blagom porastu – ali dokle?
Ministar je izrazio očekivanje da bi otkupna cena pšenice mogla preći 22 dinara po kilogramu, ali to je tek nada – tržište i dalje oscilira, a veći otkup privatnih mlinova je i dalje pod znakom pitanja.
Šta su rekli ratari – simbolična podrška, ali nedovoljna
Predstavnici udruženja „Stig“ ističu da je intervencija „važan signal“, ali i da je neophodno veće uvažavanje predloga sa terena. Poljoprivrednici traže dugoročnu agrarnu politiku, a ne samo jednokratne reakcije kada se digne prašina.
Cena od 23.000 dinara po toni, iako zvuči solidno, u realnim uslovima proizvodnje teško da može pokriti sve inpute. Zato mnogi proizvođači gledaju ka skladištima – čekajući bolje dane, bolje cene, ili realnije mere podrške.