Dok cene u prodavnicama neprestano rastu, mnogi se pitaju – šta to toliko poskupljuje hranu koju svakodnevno kupujemo? Odgovor leži u inflaciji, fenomenu koji ne zaobilazi ni srpsku poljoprivredu. Naftu, đubrivo i seme, osnovne stvari koje su poljoprivrednicima potrebne, plaćaju mnogo skuplje nego ranije. Sve to na kraju "padne" na leđa potrošača. Pa, ko je kriv za ove promene? Kako se domaći proizvođači bore da opstanu u ovakvim uslovima? I najvažnije – šta možemo očekivati u budućnosti?
Uticaj inflacije na inpute u poljoprivredi
Prva i najdirektnija posledica inflacije na poljoprivredu ogleda se u poskupljenju osnovnih inputa: goriva, đubriva, semena i pesticida. Cena nafte značajno je porasla u poslednje dve godine, što je direktno uticalo na troškove transporta i rada poljoprivrednih mašina. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, cene goriva u Srbiji povećane su za 15% u odnosu na prethodnu godinu, dok su cene đubriva porasle za čak 25%.
Povećanje cena i uticaj na poljoprivredu
Sa svakim porastom cene goriva, poljoprivrednici su primorani da ulažu više u prevoz, što direktno povećava cenu krajnjeg proizvoda. Poskupljenje goriva je naročito izraženo u sezonama setve i žetve, kada su mašine u punom pogonu. Ova situacija izaziva lančani efekat kroz čitavu proizvodnu mrežu, što dovodi do viših cena za potrošače.
Inflacija, kroz porast troškova proizvodnje, direktno utiče na cene poljoprivrednih proizvoda. Na primer, cena pšenice u 2024. godini porasla je za 12%, dok su cene kukuruza i soje porasle za 10% i 8%. Ove promene su povezane sa globalnim cenama žitarica, ali i sa unutrašnjim faktorima, kao što su suše i nedostatak radne snage.
Globalna tržišta i inflacija
Cene poljoprivrednih proizvoda u Srbiji ne zavise isključivo od lokalnih faktora. Globalna inflacija i trgovinske tenzije utiču na cene nafte, energenata i hrane, čime se i domaće cene prilagođavaju globalnim trendovima. Na primer, cena pšenice na svetskom tržištu često postavlja osnovu za domaće tržište, uz dodatak lokalnih troškova.
Kako inflacija povećava troškove proizvodnje, tako smanjuje i platežnu moć potrošača. Porast cena hrane znači da prosečan potrošač u Srbiji izdvaja veći deo svog budžeta na osnovne namirnice. Ovaj trend negativno utiče na potrošnju, dok proizvođači pokušavaju da balansiraju između zadržavanja tržišta i ostvarivanja profita.
Prilagođavanje poljoprivrednika inflaciji
Poljoprivrednici se danas suočavaju sa izazovom da održe konkurentnost na tržištu uprkos rastu troškova. Neki proizvođači se odlučuju za prelazak na manje troškove-intenzivne kulture, dok drugi optimizuju proizvodne procese i traže subvencije. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, u 2024. godini više od 30% poljoprivrednika koristilo je državne subvencije za đubrivo i semena.
Iako inflacija trenutno utiče na cene poljoprivrednih proizvoda, dugoročne prognoze su nešto optimističnije. Očekuje se stabilizacija cena energenata u narednim godinama, što bi moglo dovesti do smanjenja troškova proizvodnje.
Inflacija u Srbiji ima značajan uticaj na poljoprivredne cene, primoravajući proizvođače i potrošače na prilagođavanje novim uslovima. S obzirom na aktuelne trendove, važno je pratiti kretanja na globalnom i lokalnom tržištu kako bi se preduzele adekvatne mere za ublažavanje posledica inflacije.