Berba malina u Srbiji u 2025. godini počela je pod senkom velike neizvesnosti – prema procenama proizvođača, ovogodišnji rod mogao bi biti manji i do 50%, dok se otkupne cene još uvek formiraju i trenutno se kreću u rasponu od 300 do 330 dinara po kilogramu.
U Zapadnoj Srbiji, naročito u ariljskom kraju koji je srce domaće proizvodnje, berba je tek na početku. Ipak, vremenski uslovi ozbiljno prete da dodatno umanje prinose. Visoke temperature i dugotrajna suša komplikuju ionako tešku situaciju. Kako upozoravaju sami proizvođači, "ako u narednim danima ne bude padavina, posledice po rod biće još drastičnije."
Toplotni udar na malinjake – gde smo sada?
Malinjaci u Zapadnoj Srbiji, gde se nalazi najveći deo zasada, suočavaju se s ozbiljnim izazovima. Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda, prosečna temperatura u junu 2025. godine bila je čak 3,4°C viša od višegodišnjeg proseka, dok je količina padavina bila manja za gotovo 40%.
Poljoprivrednici iz Arilja, Ivanjice, Požege i okolnih mesta izveštavaju da će ovogodišnji rod biti prepolovljen. U takvoj situaciji, mnogi se nadaju da će tržišna cena porasti i time barem delimično ublažiti gubitke u prinosu. Ipak, trenutne otkupne cene od 300 do 330 dinara po kilogramu smatraju se neodrživim i nedovoljnim za pokrivanje sve većih troškova proizvodnje.
Cena maline – između troškova i tržišnih realnosti
I dok otkupna cena još uvek nije zvanično definisana, u pojedinim otkupnim centrima najavljuje se rast do 400 dinara po kilogramu. Međutim, većina proizvođača ističe da bi tek cena od 450 dinara mogla realno da pokrije sve troškove – od hemijskih tretmana, preko navodnjavanja i dnevnica za berače, do amortizacije mehanizacije i goriva.
Zabrinutost je velika – ukoliko cene ostanu niske, značajan broj proizvođača mogao bi odustati od malinarstva. U poslednjih nekoliko godina zabeležen je konstantan pad broja registrovanih malinara: sa preko 90.000 domaćinstava u 2018. godini, broj je do 2024. pao ispod 70.000, dok su površine pod zasadima maline smanjene za oko 15%.
Budućnost pod znakom pitanja: Može li se sezona spasiti?
Uprkos svim izazovima, domaći malinari još gaje nadu da bi naredni period mogao doneti preokret – u vidu padavina i stabilnije otkupne cene. No, bez ozbiljnije podrške države, institucionalne zaštite proizvođača i odgovornijeg pristupa otkupnih lanaca, domaće malinarstvo bi moglo pretrpeti ozbiljne dugoročne posledice.
Ako se ne prepozna značaj pravovremene intervencije, i ova sezona može postati još jedan korak ka stagnaciji sektora koji je nekada bio ponos srpskog izvoza.