Ove greške u rasadu paprike i paradajza prave se svake zime - i skupo koštaju
Povrtarstvo

Ove greške u rasadu paprike i paradajza prave se svake zime - i skupo koštaju

Milan Jovanović
4 min čitanja
Ove greške u rasadu paprike i paradajza prave se svake zime - i skupo koštaju
Foto: Pexels

U ranoj proizvodnji rasada paprike i paradajza iste greške se ponavljaju svake zime - od zalivanja i temperature do zaštite od virusa. Posledice se ne vide odmah, ali se kasnije plaćaju kroz slab prinos i loš start useva

Kad krene setva paprike i paradajza za ranu plasteničku proizvodnju, plastenici ožive i svi imamo isti cilj - zdrav, ujednačen rasad koji će nam obezbediti dobru sezonu. Međutim, upravo u ovoj fazi, dok je seme još mlado a biljka osetljiva, poljoprivrednici prave najviše grešaka koje se kasnije skupo plaćaju. Sa rasadom nema improvizacije, naročito u zimskim mesecima.

Rasad traje 60 dana, ali ključ je u prvih 10

U savremenoj proizvodnji, rasad paprike i paradajza traje u proseku 60-65 dana. Ipak, iskustva pokazuju da se kvalitet praktično „definiše“ već u prvoj trećini tog perioda. Neadekvatna temperatura, prekomerno zalivanje ili loša higijena prostora ostavljaju posledice koje se kasnije ne mogu popraviti ni najboljom prihranom. Zato setvu treba posmatrati kao tehnološki proces, a ne rutinski posao.

Ovaj video će vam biti zanimljiv 👇👇👇

Virusi ne dolaze slučajno - mi im otvaramo vrata

Virusna oboljenja poput bronzavosti paradajza (TSWV) i mozaika krastavca (CMV) ne nastaju sama od sebe. Njih u plastenik unose tripsi i vaši, a najčešći izvori su zapušteni korovi u i oko objekta. Preventiva je ovde daleko isplativija od kasnije intervencije: insekt mreže, žute lepljive ploče i redovni pregledi rasada moraju biti standard, ne preporuka. Biljke sa simptomima viroza treba odmah ukloniti - tolerancija u ovoj fazi znači širenje problema.

Poleganje rasada - bolest koja otkriva disciplinu proizvođača

Poleganje rasada je klasičan primer bolesti koja direktno pokazuje koliko je proizvodnja bila tehnički uredna. Dezinfekcija kontejnera, supstrata i alata, korišćenje deklarisanog semena i pravilno zalivanje su osnova sistema. Hemijska zaštita ima svoje mesto, ali samo kao deo šire preventive, nikako kao jedino rešenje.

Zalivanje i svetlost: dva faktora koja prave ili lome rasad

Preterano zalivanje i visoke temperature gotovo uvek znače slab koren. Ređe, ali obilnije zalivanje u prepodnevnim satima omogućava provetravanje i smanjuje rizik od bolesti. Istovremeno, rasadu je od nicanja potrebna maksimalna količina svetlosti kako bi se izbeglo izduživanje. Balans između temperature i svetlosti je ključ brzog, ali kontrolisanog porasta.

Brzi vodič za zdrav rasad

  • Trajanje proizvodnje rasada: 60-65 dana
  • Zalivanje: ređe, ali obilno, u prepodnevnim satima
  • Najčešći prenosioci virusa: tripsi i vaši
  • Kritična faza: prvih 10-15 dana nakon nicanja
  • Osnov prevencije: higijena, provetravanje i kontrola insekata