Ako vremenske prilike posluže i tržište ne izda, leto 2025. moglo bi doneti najveću zaradu ratarima u poslednjoj deceniji. Prinosi pšenice i ječma biće iznad proseka, a ključno pitanje ostaje — da li će otkupna cena pratiti rekordne prinose?
Početak žetve: Ječam stiže prvi, pšenica za njim
Prvi otkosi ječma u Vojvodini očekuju se već između 15. i 20. juna, a pšenica će odmah zatim krenuti u žetvu. Stručnjaci i proizvođači najavljuju da nas očekuje rekordna žetva, s obzirom na to da bi prinosi mogli biti i do 9 tona po hektaru na pojedinim parcelama, a znatno više od petogodišnjeg proseka od 5,2 t/ha.
➡️ Prema procenama Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, ukupna proizvodnja pšenice mogla bi dostići između 3,2 i 3,5 miliona tona u 2025. godini.
Dobar rod traži dobro skladište
Veći prinosi znače i veće količine koje treba bezbedno uskladištiti. Oni koji imaju sopstvena skladišta za pšenicu i ječam biće u prednosti, jer mogu čekati povoljniju cenu na tržištu. „Ako cena bude 20 dinara, ostaviću pšenicu i čekati da skoči na 24“, kaže Branislav Cukić, ratar iz Barande.
Stručnjaci upozoravaju da je ključno očistiti skladišta, ne mešati staro i novo žito i sprovesti zaštitu od štetočina. Klimatske promene povećale su broj neprijatelja koji narušavaju kvalitet zrna.
Vremenski uslovi – saveznik ove sezone
Iako je jesenja suša usporila nicanje, kiše u novembru i decembru donele su ujednačene useve. Zima je bila blaga, a proleće povoljno — osim toplijeg aprila, temperature su bile ispod višegodišnjeg proseka, što je pogodovalo formiranju teških i kvalitetnih klasova.
Stručnjaci ističu da nalivanje zrna koje se odvijalo u optimalnim uslovima dodatno povećava kvalitet i masu zrna, dok bolesti lista i klasa ove godine nisu imale značajan uticaj.
Cena pšenice – ključ za zaradu
Uprkos odličnim agroklimatskim uslovima, ključni faktor za zaradu ostaje otkupna cena pšenice i ječma. Na tržištu se spekuliše o ceni od 20 dinara po kilogramu, što je za mnoge nedovoljno da pokrije sve troškove proizvodnje. Zbog toga će mnogi ratari čekati bolju cenu, skladištiti žito i kalkulisati sa prodajom.
Ako izvoz i domaća potrošnja ne prate rast proizvodnje, moguće je da tržište bude zasićeno i cena stagnira — što bi moglo obeshrabriti proizvođače u narednim sezonama.