U Srbiji je procenat organske materije u zemljištu na alarmantno niskom nivou — ispod 2% u mnogim oranicama. Ovaj podatak ukazuje na ozbiljnu degradaciju zemljišta, što direktno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju. Obnavljanje humusa i poboljšanje strukture zemljišta ne može se postići preko noći. Stručnjaci ističu da je za popravku zemljišta potrebno onoliko godina koliko je trajala i njegova degradacija.
Gubitak organske materije
Iako su erozije i poplave vidljivi problemi, najveći izazov u očuvanju plodnosti zemljišta predstavlja postepeni gubitak organske materije. Ovaj proces, često nazivan „tihim ubicom“, odvija se neprimetno, ali ima dugoročne posledice. Bez dovoljno humusa, zemljište gubi sposobnost zadržavanja vlage i hranljivih materija, čime se direktno smanjuju prinosi i povećava zavisnost od veštačkih đubriva.
Zašto je obogaćivanje humusom dugoročan proces
Regeneracija zemljišta nije trenutni proces. Vreme koje je bilo potrebno da se zemljište iscrpi, neophodno je i za njegov oporavak. Ključni koraci uključuju prestanak loših praksi, kao što su spaljivanje žetvenih ostataka i neplanski usevi, i uvođenje mera koje obnavljaju prirodnu strukturu zemljišta.
Organska đubriva kao zamena za stajnjak
Sa smanjenjem stočnog fonda u Srbiji, količine stajnjaka više nisu dovoljne za održavanje plodnosti zemljišta. Zbog toga stručnjaci preporučuju upotrebu organskih đubriva dobijenih kompostiranjem različitih sirovina — od urbanog biootpada do ostataka prehrambene industrije. Takođe, umesto uklanjanja, žetveni ostaci bi trebalo da se zaoravaju i vraćaju zemljištu.
Održiva obrada i pravilno upravljanje zemljištem
Za postizanje stabilne i dugoročne plodnosti važno je primenjivati održive agrotehničke mere. To uključuje:
- pravilnu rotaciju useva (plodored),
- međuuseve i pokrovne ozime biljke,
- zelenišno đubrenje i malčiranje,
- smanjenje gubitaka hranljivih materija i upotrebe mineralnih đubriva.
Jedna od savremenih tehnika je i sekvestracija ugljenika – proces skladištenja CO₂ u organskoj materiji zemljišta putem primene komposta, pokrovnih kultura i širih plodoreda.
Pojedine mere, poput melioracije (kalcizacija, gipsovanje), kompostiranja i kupovine sertifikovanih organskih đubriva zahtevaju ulaganja koja prevazilaze mogućnosti prosečnih poljoprivrednika. Zbog toga je važno da država prepozna značaj očuvanja zemljišta i obezbedi podsticaje za sve koji ulažu u njegovu revitalizaciju.