Kako se poljoprivredna sezona bliži kraju, vreme je da se ozbiljno posvetimo pripremi zemljišta za narednu godinu. Jesenje đubrenje, kao jedan od ključnih koraka u tom procesu, od suštinskog je značaja za osiguravanje visokih prinosa i zdravog razvoja ratarskih kultura. Uz pravilnu primenu đubriva u ovom periodu, zemljište dobija neophodne hranljive materije koje omogućavaju biljkama optimalne uslove za rast u proleće. Međutim, izbor đubriva, način primene i uslovi na terenu igraju ključnu ulogu u postizanju uspeha.
Značaj jesenjeg đubrenja za ratarske kulture
Jesenje đubrenje pruža zemljištu potrebne hranljive materije koje biljkama omogućavaju snažan početak u sledećoj vegetacijskoj sezoni. Đubriva dodana u jesen imaju dovoljno vremena da se pravilno razgrade i inkorporiraju u zemljište, što omogućava biljkama lakšu apsorpciju u proleće. Ovaj proces poboljšava plodnost zemljišta, povećava humus i unapređuje strukturu zemljišta.
Najčešće korišćena đubriva u jesenjem periodu su organska đubriva (stajnjak) i mineralna đubriva, posebno ona bogata fosforom i kalijumom. Organska đubriva obogaćuju zemljište humusom, dok mineralna đubriva omogućavaju ravnomernu i dugotrajnu opskrbu biljaka ključnim hranjivim materijama. Korišćenje kombinovanih đubriva može značajno poboljšati plodnost zemljišta.
Kako pravilno đubriti zemljište pre zimskih meseci?
Prilikom primene đubriva u jesen, važno je pravilno analizirati zemljište kako bi se utvrdilo koji tip i količina đubriva su najpotrebniji. Fosfor i kalijum su najefikasniji u jesen zbog svoje sposobnosti da se talože u zemljištu i budu dostupni biljkama tokom cele vegetacije. Đubrenje treba sprovesti pre dubokog oranja, jer na taj način hranljive materije dolaze do dubljih slojeva zemljišta gde se nalaze koreni biljaka.
Pravilna primena đubriva u jesen povećava plodnost zemljišta i omogućava optimalan razvoj korenovog sistema biljaka. Na primer, studije pokazuju da zemljište tretirano fosforno-kalijumskim đubrivima može povećati prinose pšenice i kukuruza za 10-15% u poređenju sa neđubrenim parcelama. Takođe, zemljište koje je bogato organskim materijama bolje zadržava vlagu, što je ključni faktor u sušnim sezonama.
Jesenje đubrenje i klimatski uslovi
Klimatski uslovi u Srbiji, sa dugim i suvim letima, čine jesenje đubrenje još važnijim. Na primer, jesenji period omogućava bolju obradu zemljišta jer se voda iz đubriva zadržava duže u zemljištu, a đubriva se polako razgrađuju. Takođe, jesenje kiše pomažu u boljoj apsorpciji hranljivih materija u zemljište.
Za pšenicu, kukuruz, i soju, preporučuje se primena 200-300 kg fosforno-kalijumskih đubriva po hektaru, u kombinaciji sa organskim đubrivima. U Vojvodini, prema istraživanjima, primena stajnjaka u kombinaciji sa mineralnim đubrivima može povećati prinos pšenice za čak 20%.