Afrička svinjska kuga je od početka godine registrovana u 72 mesta i lovišta širom Srbije. Do sada je najviše zaraženih svinja bilo u Braničevskom, Pčinjskom i Pomoravskom okrugu, a prema poslednjim podacima Ministarstva za poljoprivredu značajno širenje zaraze dešava se u predelima Srednjebanatskog i Južnobanatskog okruga. Usled negativnog razvoja situacije lokalne samouprave su stepen pripravnosti podigle na najviši mogući nivo.
Uprava za veterinu sprovodi stalni nadzor i prati zdravstveno stanje populacije domaćih i divljih svinja u celoj teritoriji Srbije putem veterinarskih organizacija na terenu. Glavni fokus njihovog rada je sprečavanje širenja afričke kuge svinja, zarazne bolesti koja pogađa ove životinje. U tu svrhu, Uprava za veterinu preduzima sveobuhvatne mere kako bi suzbila širenje ove bolesti. Sa problemom ove kuge suočavaju se i zemlje u regionu.
Afrička svinjska kuga (AKS) je za zarazna virusna bolest koja pogađa domaće i divlje svinje svih uzrasta i kao takva predstavlja ozbiljnu pretnju za sisteme proizvodnje svinja. AKS se prenosi putem direktnog kontakta sa zaraženim svinjama,inficiranim krpeljima, ali i preko zaražene hrane, vode, opreme, insekata ili divljih svinja koje su nosioci virusa. Period inkubacije varira od 2 do 19 dana.
Bolest se obično karakteriše iznenadnom smrću svinja. Zaražene svinje često razvijaju naglu i visoku temperaturu obično iznad 40°C, imaju smanjen ili potpuni gubitak apetita,postaju letargične i slabo aktivne. Koža inficiranih svinja može postati crvenkasta ili ljubičasta, s pojavom osipa ili modrica. Takođe može doći do krvarenja iz kože, sluznice ili drugih delova tela. Znakovi bolesti su i krvav proliv, pobačaji, nesigurnost u hodu, otežano disanje, kašljanje i povraćanje.
Kako je u pitanju bolest za koju ne postoji vakcina niti efikasne mere lečenja zaražene životinje se ubijaju kako bi se sprečila epidemija. Leševi uginulih, zaraženih svinja se zakopavaju i spaljuju prema određenim merama. Treba napomenuti da se lovne aktivnosti obustavljaju na minimum dva meseca u lovištima gde je evidentiran virus.
Svaki sumnjivi slučaj je neophodno što pre prijaviti, ne samo zbog zakonske obaveze, već kako bi se širenje bolesti zaustavilo na vreme i sprečio nastanak epidemije. Ona pored toga što ugrožava sigurnost hrane i život samih životinja, može dovesti i do ograničenja trgovine što će imati izuzetno nepovoljne ekonomske posledice.
Prevencija afričke kuge svinja uključuje niz preventivnih mera koje treba reduzeti kako bi se smanjio rizik od pojave i širenja bolesti. Na farmama je poželjno postaviti dezobarijere, ograničiti pristup samo ovlašćenim licima, redovno pratiti zdravstveno stanje životinja. Treba ograničiti kretanje svinja između farmi i područja kako bi se smanjio rizik od unošenja virusa. Važno je sprovoditi kontrolu hrane koja se koristi za svinje kako bi se osiguralo da ne sadrži zaražene proizvode. Ne hraniti svinje pomijama, izbegavati pašno držanje svinja i sprečiti direktan kontakt sa divljim svinjama.
Bolest je osim u našoj zemlji trenutno prisutna u Bugarskoj, Grčkoj, Češkoj, Estoniji, Nemačkoj, Mađarskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Poljskoj, Rumuniji, Slovačkoj, Moldaviji, Ukrajini, Severnoj Makedoniji.