Sve veći broj vinogradara u Srbiji odlučuje se za jesenju sadnju vinove loze, pre svega jer je ova praksa dala značajno bolje rezultate u prvim godinama gajenja. Jesen donosi idealan odnos toplote zemljišta i optimalne vlažnosti, što omogućava mladim sadnicama da se do zime ukorene i spremno dočekaju proleće. Stručnjaci ističu da se biljke koje su posađene u jesen, na proleće razvijaju snažnije i daju stabilniji rod. Osim toga, u ovom periodu je manji rizik od bolesti i štetočina nego tokom prolećne sadnje.
Priprema zemljišta i izbor sadnica
Pre nego što počne sadnja, zemljište treba pažljivo pripremiti. Uklanjaju se korovi i ostaci prethodnih kultura, a zatim se zemljište obogaćuje organskom materijom — najčešće kompostom ili stajnjakom. Duboko oranje (40-50 cm) obezbeđuje prozračnost i bolji razvoj korena. Optimalna pH vrednost zemljišta za vinovu lozu kreće se između 5,5 i 6,5, pa se preporučuje analiza i po potrebi korekcija kiselosti.
Kod izbora sorti, ključni su klima i tip zemljišta. Za kontinentalne delove Srbije potrebno je birati sorte koje su otpornije na mraz, dok su za južne predele pogodnije sorte s kasnijim sazrevanjem. Preporuka stručnjaka je kupovina sertifikovanih sadnica iz proverenih rasadnika, jer one garantuju dobar početak i manji rizik od bolesti.
Kako pravilno posaditi i negovati lozu
Sadnja se obavlja u jame duboke 30-40 cm i široke oko 30 cm. Pre postavljanja sadnice, koren se skraćuje na 10-15 cm i umače u blagu glinenu kašu radi zaštite. Plemka treba da bude nekoliko centimetara iznad nivoa tla. Nakon zatrpavanja, sadnicu treba obilno zaliti i zaštititi od mraza pokrivanjem slamom, agrotekstilom ili slojem zemlje. Zalivanje tokom zime nije neophodno osim u slučaju duže suše.
SU proleće, kada krene vegetacija, sledi lagano đubrenje i orezivanje kako bi se formirala pravilna struktura čokota. Pravilna nega u prvoj godini ključna je za snažan koren i dugovečan zasad.
Trendovi i podaci za 2025. godinu
Prema najnovijim podacima Republičkog zavoda za statistiku, u 2025. godini proizvodnja grožđa u Srbiji iznosi 140.718 tona, što predstavlja povećanje od 8,5 % u odnosu na 2024. godinu. Ovaj rast proizvodnje, uz porast izvoza domaćih vina, pokazuje da domaće vinogradarstvo jača i da sve više proizvođača prepoznaje prednosti pravilno planirane sadnje i negovanja loze.

