Da li je bolje vino iz hladnijih ili toplijih krajeva? Odgovor leži u klimi i teroaru
Proizvodnja vina

Da li je bolje vino iz hladnijih ili toplijih krajeva? Odgovor leži u klimi i teroaru

Dugoročni vremenski obrasci određenog područja, zajedno sa specifičnostima teroara, predstavljaju ključne faktore koji oblikuju jedinstveni ukus i kvalitet vina

Autor: Milica Cvetić Stefanović, Datum:
Da li je bolje vino iz hladnijih ili toplijih krajeva? Odgovor leži u klimi i teroaru
Foto: Pexels

Zašto ista sorta grožđa daje sasvim drugačije vino na Fruškoj gori nego u Dalmaciji?
Odgovor se ne nalazi samo u podrumima, već mnogo ranije – u klimi i zemljištu. Klima određuje tempo života vinove loze: kada će da procveta, kako će sazreti, i koliko će arome i kiselina ostati u grožđu.

Upravo zato su vina iz hladnijih, kontinentalnih predela često svežija, s nižim alkoholom i izraženijom kiselošću, dok vina iz toplijih, mediteranskih krajeva odišu punoćom, sunčanom zrelošću i dubljim aromama. Kada se toj slici doda terroir – spoj tla, mikroklime i ljudskog iskustva – dobijamo ključ koji otključava karakter svakog vina.

Zašto je klima važna za vinogradarstvo?

Klima ima direktan uticaj na rast vinove loze, vreme cvetanja, sazrevanja i berbu grožđa. U regijama sa toplim danima i hladnim noćima, grožđe uspeva da sazri ravnomerno, dok zadrži kiseline i arome – što je posebno važno za bela vina i laganija crvena.

U poslednjih 50 godina, usled globalnog zagrevanja, sezona berbe u mnogim vinskim regionima pomerila se unapred — u proseku za 2 do 3 nedelje. To vinare u Srbiji i regionu stavlja pred izazove, ali i otvara vrata novim stilovima vina.

Teroar – lična karta svakog vina

Pored klime, terroir obuhvata i sastav zemljišta, nadmorsku visinu, nagib terena, izloženost suncu i tradiciju u proizvodnji vina. Vino od istog grožđa, ali sa različitih lokacija, može imati potpuno različit ukus upravo zbog specifičnog teroara.

Kontinentalna klima – vina svežine i elegancije

Kontinentalnu klimu karakterišu hladnije zime i topla leta. Zbog izraženog dnevnog temperaturnog raspona, vina iz ovih regija imaju:

  • Viši nivo kiselina
  • Niži alkohol
  • Intenzivne arome voća i cveća

Primer regiona: Fruška gora, Šumadija, Negotinska krajina
Tipične sorte: grašac beli, sovinjon blan, rajnski rizling, šardone, frankovka, pino noar, merlo.

Ova vina su laganija, svežija i idealna za letnje dane i lagane obroke.

Mediteranska klima – vina bogatog tela i karaktera

Duge, suve i tople sezone čine idealne uslove za puno sazrevanje grožđa, što rezultira vinima sa:

  • Višim alkoholom
  • Manje izraženim kiselinama
  • Bogatijim i zrelijim aromama

Primer regiona: Dalmacija, Istra, Crnogorsko primorje
Tipične sorte: plavac mali, pošip, malvazija, teran, grk, babić.

Koje vino da odaberete? Zavisi od vašeg ukusa i klime

Ako volite elegantna, osvežavajuća vina sa višom kiselošću – birajte etikete iz kontinentalnih regiona. Ako vam više prijaju bogata, snažna vina sa punim telom – mediteranska klima je pravi izvor.

Upravo ova raznovrsnost čini Srbiju i region zanimljivim vinogradarskim prostorom – jer možete pronaći sve od laganih rizlinga do moćnih plavaca, na samo par sati vožnje.