Vina koja sadrže veći procenat alkohola obično se sporije kvare i imaju duži rok trajanja. Alkohol ne samo što daje snagu i karakter vinu, već ima i važnu ulogu u njegovoj prirodnoj zaštiti od mikroorganizama. U vremenu kada su klimatske promene dovele do povećane zrelosti grožđa, sve češće se srećemo sa vinima koja imaju 13, pa čak i 15% alkohola.
Koliki je prosečan sadržaj alkohola u vinima?
U većini komercijalnih vina, alkohol se kreće između 9 i 14,5%. Fortifikovana vina, poput portoa, mogu imati i do 20% alkohola.
Alkohol kao prirodni konzervans
Etanol, kao glavni alkohol u vinu, usporava razvoj kvarenja i omogućava duže odležavanje vina. Što je veći sadržaj alkohola, to je vino mikrobiološki stabilnije – manje je podložno kvarenju, fermentaciji u boci ili promeni ukusa. Ovo naročito važi za crvena vina i fortifikovana vina, dok se bela i slatka vina moraju dodatno čuvati u hladnijim uslovima.
Uticaj alkohola na ukus i kvalitet vina
Viši procenat alkohola u vinu često znači i intenzivniji ukus, punije telo i dužu završnicu. Takva vina su cenjenija kod ljubitelja kompleksnijih aroma, ali to ne znači da su nužno i kvalitetnija. Kvalitet vina zavisi i od sorti grožđa, načina vinifikacije, zrenja i terroir-a.
Koja vina imaju manje, a koja više alkohola?
Vina sa manje alkohola (5–10%): Muskat, Rizling, Prošeko – obično su lagana, sveža i voćna, sa nešto više zaostalog šećera.
- Vina srednje jačine (10,5–13%): većina komercijalnih vina – dobra ravnoteža ukusa i strukture.
- Vina sa visokim alkoholom (13,5–15%): Cabernet Sauvignon, Shiraz – robusna, intenzivna vina.
- Fortifikovana vina (15–22%): porto, šeri, madeira – uz dodatak destilata za pojačavanje.
Bez obzira na alkoholni sadržaj, vino treba čuvati na stalnoj temperaturi od oko 12-14°C, u mračnom prostoru, položeno na stranu ako je zatvoreno plutenim čepom. Otvoreno vino čuvajte u frižideru i konzumirajte u roku od nekoliko dana – vina sa više alkohola (npr. preko 14%) mogu trajati i do nedelju dana nakon otvaranja.