Domaća sangrija: Kako spojiti vino i sveže voće u osvežavajući letnji napitak
Vinski podrum

Domaća sangrija: Kako spojiti vino i sveže voće u osvežavajući letnji napitak

Za vinarije i vinske podrume koji žele da prošire svoju ponudu, domaća sangrija može biti zanimljiv dodatak degustacijama, letnjim manifestacijama ili sezonskim paketima za posetioce

Autor: Milica Cvetić Stefanović, Datum:
Domaća sangrija: Kako spojiti vino i sveže voće u osvežavajući letnji napitak
Foto: Unsplash

U mesecima kada visoke temperature postaju svakodnevica, osvežavajuća pića traže se kako u domaćinstvima, tako i u ugostiteljskim objektima širom Srbije. Jedno od napitaka koji poslednjih godina sve češće pronalazi svoje mesto na našim trpezama jeste sangrija – piće španskog porekla koje se savršeno uklapa u uslove domaće proizvodnje i potrošnje.

Sangrija: poreklo, naziv i pravne smernice

Naziv sangrija potiče od španske reči za krv, što simbolizuje tamnocrvenu boju tradicionalne verzije ovog pića. Prema pravilima Evropske unije, komercijalni proizvodi pod ovim nazivom mogu se proizvoditi isključivo u Španiji i Portugalu.

Ipak, domaće varijante, posebno u privatnoj i ugostiteljskoj upotrebi, sve su prisutnije i u Srbiji – naročito tokom letnjih meseci. Pravilno predstavljanje i priprema sangrije na lokalnom nivou mogu biti deo ponude seoskog turizma, domaće gastronomije, ali i način da se iskoriste sezonski viškovi voća.

Spoj domaćeg vina i sezonskog voća: Potencijal srpskih domaćinstava

Zahvaljujući dostupnosti kvalitetnog domaćeg vina i obilju svežeg voća, sangrija se može posmatrati kao odličan primer sinergije između vinarske i voćarske proizvodnje – sa značajnim tržišnim potencijalom.

Srbija, kao vinogradarska i voćarska zemlja, ima sve preduslove za pripremu kvalitetne domaće verzije ovog pića. Crvena i bela vina iz Šumadije, Fruške gore, Negotinske krajine, Vranja i drugih vinskih oblasti predstavljaju odličnu osnovu.

Od voća se najčešće koriste jabuke, narandže, limun, breskve, maline i kupine – sve ono što se može lokalno uzgajati. Za najbolji ukus preporučuje se zrelo, ali ne prezrelo voće, dok se kao dodaci mogu koristiti med, šećer, sok od limuna, a po želji i malo rakije, ruma ili konjaka – u skladu sa domaćim ukusom i tradicijom.

Kako napraviti domaću sangriju

Sastojci (za crvenu verziju):

  • 1 l crvenog suvog vina
  • 1 jabuka (narezana na kockice)
  • 1 narandža (isečena na kolutove)
  • 1 limun (isečen sa korom)
  • 100 g svežih malina ili kupina
  • 2 kašike meda ili domaćeg šećernog sirupa
  • po želji: 50 ml rakije, ruma ili konjaka
  • nekoliko kockica leda

Priprema:
Voće se pažljivo opere i nasecka, zatim se zajedno sa vinom i zaslađivačem sipa u veći bokal. Smesa se dobro promeša i ostavi u frižideru 3 do 6 sati kako bi se ukusi povezali. Piće se servira hladno, po želji sa dodatkom mineralne vode.

Sangrija kao dodatna vrednost u održivoj poljoprivredi

Za proizvođače vina i voća, sangrija može predstavljati zanimljiv dodatak ponudi – posebno u okviru seoskog turizma, na salašima, u vinarijama i domaćinstvima koja nude degustacije i autentična iskustva.

U letnjoj sezoni, sangrija je proizvod koji se lako priprema, estetski lepo izgleda i koristi lokalne sirovine – što joj daje višestruku vrednost.

U krajevima gde postoji bogata ponuda breskvi, jabuka, šljiva i bobičastog voća, domaća sangrija može zaokružiti ukupnu ponudu na imanju – uz domaće vino, sirupe, rakije i druge prerađevine. Na taj način, doprinosi se i održivosti i ekonomiji domaće poljoprivrede.