Od davnina, vino je bilo i ostalo simbol uživanja, druženja i prestiža. Od običnih ljudi u selima, pa sve do vladara i političara, vino je imalo posebno mesto na trpezama. Danas, kroz savremenu gastronomiju i enologiju – nauku o vinima – vino i dalje čuva svoju magiju, ali i otvara nova polja znanja i uživanja. Poreklo sorti, regije proizvodnje, etikete, tekstura, boja, karakter i posebna kategorija penušavih vina čine vinarstvo jednom od najuzbudljivijih tema za razgovor – bilo da ste ljubitelj dobrog ukusa ili profesionalac u ugostiteljstvu.
U nastavku donosimo najvažnije vinske termine koje bi svako ko voli vino trebalo da zna. Oni će obogatiti vaše znanje i učiniti da sledeće degustacije doživite na potpuno novi način.
Najčešći vinski termini koje morate znati
- Aeracija - Proces kojim se vina bogata taninima omekšavaju u kontaktu sa vazduhom.
- Aroma (buke) - Skup mirisnih sastojaka u vinu koje opažamo čulom mirisa. „Buke“ se posebno koristi kada govorimo o odležanim vinima.
- Aromatizovano vino - Vina kojima se dodaju aromatične supstance. U Srbiji je najpoznatiji Bermet, a u svetu Marsala i vermut.
- Barik - Hrastovo bure zapremine 225 litara, najpre korišćeno u Bordou. U njemu mlado vino odležava i obogaćuje se aromama, bojom i ukusom.
- Belo vino - Dobija se od belih sorti grožđa. Boja varira od blede do zlatnožute.
- Berba - Najčešće u septembru i oktobru, dok kasne berbe traju do novembra. Ledene berbe se obavljaju na temperaturama nižim od -7 °C.
- Crveno vino - Pravi se od crnih sorti grožđa, boja ide od rubin crvene do ljubičaste.
- Degustacija - Ocena vina po izgledu, boji, aromi i ukusu. Somelijeri koriste degustaciju kako bi prepoznali sorte i kvalitet.
- Dekantiranje - Sipanje vina u posebnu posudu da bi se odvojio talog i razvile arome.
- Geografsko poreklo - Oznaka kvaliteta vina proizvedenog od grožđa iz tačno određenog vinogradarskog regiona.
- Harmonično vino - Savršeno uravnoteženo vino u kojem nijedna karakteristika ne dominira.
- Kjanti - Tradicionalno italijansko vino iz Toskane, proizvedeno od sorte Sanđoveze. Danas cenjeno širom sveta.
- Kupaža - Mešanje različitih vina ili sorti radi dobijanja željenog ukusa.
- Lagano vino - Niskog sadržaja tanina i alkohola, odlikuje se pitkošću i nižom kalorijskom vrednošću.
- Ledeno vino - Retko i skupo desertno vino od zamrznutog grožđa.
- Mlado vino - Vino koje je tek prošlo fermentaciju i namenjeno je brzoj potrošnji.
- Oksidacija - Proces promene vina u kontaktu sa kiseonikom.
- Organsko vino - Proizvedeno od grožđa bez upotrebe veštačkih aditiva.
- Penušavo vino - Vino sa ugljen-dioksidom koje pri sipanju oslobađa mehuriće. Najpoznatiji primer je šampanjac iz Francuske.
- Pojačano vino - Vino sa dodatkom alkohola, npr. porto, šeri ili vermut.
- Polusuvo, poluslatko, slatko i suvo vino - Kategorije na osnovu količine šećera u litru vina.
- Roze - Svetlo crveno vino dobijeno kratkim kontaktom grožđa sa pokožicom.
- Somelijer - Vinski stručnjak koji se bavi degustacijom i preporukom vina.
- Sorta - Tip vinove loze. U svetu ih ima više od 20.000!
- Tanini - Supstance iz grožđa i drveta bureta, odgovorne za sazrevanje i trajnost vina.
- Telo vina - Utisak punoće u ustima, može biti lagano, srednje ili puno.
- Teroar - Spoj zemljišta, klime i okruženja u kojem raste vinova loza.
- Fermentacija - Proces pretvaranja šećera u alkohol pomoću kvasca.
- Premium vino - Vino sa ograničenim i kontrolisanim geografskim poreklom.
- Šato - Francuski naziv za veliko vinarsko imanje.
- Mošt - Sok od grožđa sa do 1% alkohola.
- Zaostali ukus - Utisak koji vino ostavlja nakon gutljaja, produženi aromatski osećaj.
Razumevanje vinskih termina nije rezervisano samo za stručnjake – naprotiv, svako ko voli vino može uživati više kada zna kako da prepozna aromu, karakter i telo pića. Bilo da pijete čašu belog uz laganu večeru ili uživate u bogatom crvenom vinu sa mesom, znanje o vinu je deo kulture, tradicije i modernog gastronomskog života.