Miholjdan, praznik posvećen Svetom Kirijaku Otšelniku, u narodu poznatom kao Sveti Miholj, obeležava se 12. oktobra po novom kalendaru (29. septembra po starom). Ovaj dan ima posebno mesto u hrišćanskoj tradiciji, jer ga slave i pravoslavci, katolici i protestanti širom Evrope, što ga čini jedinstvenim među praznicima.
U našem narodu, Miholjdan je poznat kao granica između leta i jeseni, trenutak kada priroda menja ritam, a poljoprivrednici završavaju sezonske poslove na njivama. Upravo zato se za ovaj period vezuje i izraz Miholjsko leto - nekoliko toplih, sunčanih dana koji često iznenade nakon prvih hladnih jutara.
Simbolika i značenje Miholjdana
Miholjdan je simbol mirnog prelaza između toplog i hladnog dela godine. To je vreme kada se završavaju poljski radovi, sabira letina i pravi bilans letnje sezone. U narodnim verovanjima, Miholjdan označava početak prave jeseni - perioda kada se priroda povlači u odmor, a ljudi se okreću pripremama za zimu.
Topli dani oko Miholjdana, poznati i kao babije ili sirotinjsko leto, uvek su smatrani Božjim blagoslovom jer omogućavaju da se završe svi važni radovi u polju. Ovi dani su često presudni za berbu kukuruza, grožđa, jabuka i drugih plodova koji kasno sazrevaju.
Narodni običaji i verovanja na Miholjdan
U narodnoj tradiciji, Miholjdan je dan mira i zahvalnosti. Na ovaj praznik ne rade se kućni poslovi poput pranja, čišćenja ili spremanja, ali su poslovi u polju dozvoljeni – jer se smatra da ono što se tada uradi donosi blagostanje i sigurnu zimu.
Vernici veruju da se na Miholjdan ne treba venčavati, jer se smatra da brakovi sklopljeni u ovo vreme neće imati dug vek. Umesto proslava i gozbi, običaj je da se porodice okupe u miru, pomole i zahvale Bogu za rodnu godinu.
Miholjdan u poljoprivredi – kraj letine i priprema za zimu
Za poljoprivrednike, Miholjdan ima poseban značaj. Ovaj dan označava kraj glavne sezonske berbe i početak priprema za zimu. U narodnim poslovicama često se kaže:
Ko na Miholjdan ne završi posao, zima ga iznenadi.
Zato je Miholjdan oduvek bio važna prekretnica u poljoprivrednom kalendaru. Oko ovog datuma poljoprivrednici procenjuju rod, planiraju setvu ozimih kultura i sređuju dvorišta i imanja.
Miholjdan nije samo crkveni praznik – on je dan zahvalnosti prirodi i plodovima zemlje, trenutak kada se sabira trud cele godine.
Kao što Miholjsko leto donosi sunce usred jeseni, tako i ovaj praznik podseća da se u svakoj promeni nalazi toplina, zahvalnost i novi početak.