Sveti Vasilije Ostroški, koga Srpska pravoslavna crkva slavi 12. maja, jedan je od najpoštovanijih svetitelja na Balkanu. Njegove čudotvorne mošti, koje se čuvaju u manastiru Ostrog u Crnoj Gori, okupljaju vernike raznih veroispovesti u potrazi za isceljenjem, nadom i duhovnim mirom. Ali ovaj praznik ima i dublje korene u narodnoj tradiciji, posebno među poljoprivrednicima.
Ko je bio Sveti Vasilije Ostroški
Rođen kao Stojan Jovanović u selu Mrkonjići u Popovom Polju (današnja Republika Srpska), Sveti Vasilije je rano stupio u monaški život. Njegova duhovna snaga, predanost veri i podvižnički život brzo su ga uzdigli do čina episkopa. Zbog turskih progona, sklonište je pronašao u stenama Ostroga, gde se posvetio molitvi i brigama za narod.
Upokojio se u Gospodu 1671. godine, a njegove čudotvorne i celebne mošti čuvaju se do današnjeg dana. Njegove mošti se kao velika svetinja čuvaju u manastiru Ostrog, u Crnoj Gori, mesto hodočašća za vernike svih religija. U njihovu moć iscelenja i utehe veruju podjednako i hrišćani i muslimani.
Manastir Ostrog: Svetilište u srcu prirode
Manastir Ostrog se nalazi između Danilovgrada i Nikšića. Njegova jedinstvena lokacija, uklesana u litici planine, čini ga ne samo duhovnim već i prirodnim simbolom otpora, nade i obnove. Poklonici iz cele regije dolaze peške do Gornjeg manastira, neretko bosonogi, verujući da će tako njihova molitva biti iskrenija.
U blizini manastira uspevaju vinova loza i nar, iako se nalazi na skoro 900 metara nadmorske visine. To dodatno učvršćuje verovanje da je zemlja oko manastira blagoslovena.
Verovanja da se priroda oko Ostroga ponaša drugačije nisu retka. Uz duhovnu snagu svetitelja, ta mesta simbolizuju i snagu plodne zemlje. Zato mnogi vernici donose zemlju iz svojih polja na blagoslov, a poneki uzimaju prst zemlje iz Ostroga i nose kući kao amajliju.
Za detaljan prikaz svih crkvenih praznika tokom maja 2025. godine, posetite crkveni kalendar.