Jabuka je najvažnija listopadna voćka u svetu i jedna od omiljenih namirnica većine, po popularnosti odmah iza citrusa i banane. Brojne su sorte jabuka, ali koju izabrati? Svetsko tržište je podložno promenama, potrošači traže nove ukuse i osobine jabuka zato pažljivo birajte sorte jabuka jer birate za sledećih 15 godina.
Pre nego što odaberete sorte jabuka za svoj voćnjak, važno je razmotriti različite faktore poput klime, zemljišta i veličine voćnjaka koju hoćete da podignete. Jabuke su jedne od najpopularnijih voćaka i uzgajaju se širom sveta, tako da je izbor najboljih sorti ključan za uspešno gajenje.
Najpoznatije sorte jabuka i njihove specifičnosti
Postoji veliki broj vrsta jabuka. Kod nas su to senabija, budimka, petrovača, kolačara, tetovka. Još neke od poznatih jabuka koje možete naći po marketima su zlatni delišes, greni smit, crveni delišes, gala, breburn.
Gloster
Ova sorta je nastala ukštanjem sorti “Kidss Orange Red” i zlatnog delišesa. Prvi put je gajena na Novom Zelandu a masovna proizvodnja je krenula 1965. godine. Gloster je visokoproduktivna plantažna sorta. Bere se u poslednjoj dekadi septembra a može se čuvati u hladnjačama ali i kao skladištena, ali ne dugo. Njen ukus je slatko kiseli a meso sočno sa blagom aromom. Dobro služi kao oprašivač za druge sorte jabuka.
Plodovi ovih jabuka su veliki – do oko 240 grama, konusnog oblika. Jabuka ima zelenkastu boju sa tragovima boje ciklame, a kožica ploda je debela, žilava, glatka i suva.
Zlatni delišes
Ova zimska sorta jabuka je dobijena krajem 19. veka u SAD. Vlasnik jednog rasadnika – Pol Stark, nadenuo joj je ime “Golden delicious” a masovna proizvodnja je počela 1916. godine i danas je najzastupljenja sorta jabuka na svetu.
Zlatni delišes pripada visoko produktivnim plantažnim sortama a početak berbe je krajem prvog dela septembra. Pogodna je i za gajenje u našim krajevima. Ova jabuka ima sočno, kiselkasto slatko meso i finu aromu.
Plodovi zlatnog delišesa su simetrični, veliki do vrlo veliki, konusnog oblika.
Kožica ploda je glatka, zeleno žućkaste boje za vreme berbe, a kasnije postaje limun-žuta. Rđa može biti prisutna na plodu u zavisnosti od ekoloških uslova.
U hladnjačama se najbolje čuvaju plodovi koji su ubrani kada kožica jabuke prelazi iz zelene u žućkastu boju. Zlatni Delišes medjutim ima taj nedostatak, da se kožica ploda relativno brzo smežura a plodovi gube na težini, što se može sprečiti skladištenjem u plastičnim perforiranim folijama.
Greni smit
Ova jabuka vodi poreklo iz Australije. Prema nekim izvorima, originalno drvo ove sorte rodilo je prvi put 1868. godine.
Sorta Greni Smit je pogodna za plantažni uzgoj a spada u srednje produktivne . Berba počinje krajem oktobra. Traži čuvanje u hladnjači a ima veliku osetljivost na palež.
Meso je hrskavo, kiselkastog ukusa, slabe arome sa manjim količinama šećera. U kontinentalnim predelima dobija crvenkastu boju po kožici. Kao oprašivač dobar je za druge sorte.
Ova sorta se bere poslednja, a optimalan je rok berbe je početkom novembra. Plod Greni smit jabuka je krupan do vrlo krupan, težine oko 200 grama, okruglastog , pravilnog oblika.
Kožica ploda je debela i čvrsta, jako zelene boje a meso ove jabuke je zelenkastobele boje, vrlo čvrsto, veoma kiselog relativno “praznog” okusa.
Ova sorta jabuka se jako dobro transportuje i skladišti.
Ajdared
Ova sorta je dobijena ukrštanjem sorti Jonatan i Wagener, a prvi ju je uzgajao L. Vernar u američkoj državi Ajdaho. U masovnu proizvodnju uvedena je 1942. godine. Ajdare su jedna od najrasprostranjenijih sorti u našim krajevima. To je visoko produktivna sorta koja sazreva početkom septembra. Meso jabuke je beličasto do kremasto i čvrsto, sočno i prijatno kiselkastog ukusa.
Plodovi ajdara su krupni do vrlo krupni (do oko 370 grama). Plodovi su često asimetrični, trbušasti. Sitne pege po plodu su guste, sitne, beličaste, a meso je skoro potpuno belo.
Plod je srednje kiselog ukusa ,s jače izraženom kiselošću i niskim sadržajem šećera, a aroma je diskretna.
Ajdared dobro podnosi transport, a u hladnjačama se čuva do početka aprila a nekada do juna. Plodovi nisu podložni smežuravanju kožice.
Jonagold
Sorta Jonagold proizvedena je prvi put u SAD, a u masovnu proizvodnju je uvedena 1968. godine. Ima visoku produktivnost a berba je krajem septembra. Karakteristična je sorta za čuvanje u hladnjačama. Meso je zeleno žućkasto, sočno, diskretne arome i kislekasto slatkastog ukusa. Nije dobar oprašivač drugim sortama.
Jonagold je zimska sorta dobijena ukrštanjem sorti Zlatni delišes i Jonatan. Obično dozreva za berbu 8-10 dana pre Zlatnog Delišesa. Plodovi Jonagolda su veliki do vrlo veliki i uglavnom imaju pravilni okrugli oblik. Kod nekih plodova javlja se sivosmeđa zrakasta rđa.
Kožica ploda srednje je tanka i masna. Osnovna boja joj je zelenkasto žuta koja sazrevanjem postaje jako žuta, a na manjoj ili većoj površini ploda je prekrivena narandžastom do jarkocrvenom bojom.
U hladnjačama se čuva se do polovine februara a u kontrolisanoj atmosferi može se uspešno čuva do juna.
Jonatan
Plod sorte Jonagold je srednje veliine, loptasto konusan, blago rebrast. Kožica je bledozelena, a veći deo površine je prekriven slabijim crvenilom. Meso ploda je bledožute boje i kiselo. Jonatan jabuke dobro podnose transport.
Berba je polovinom septembra, 3 do 4 dana posle Crvenog jonatana. Glodari zimi često napadaju koru drveta ove jabuke. Ova sorta relativno rano radja i to obilno i bogato.
Crveni delišes
Plodovi crvenog delišesa su veoma krupni, a meso ploda je žuto, pokriveno crvenom bojom koja u punoj zrelosti prelazi u tamno crvenu boju.
Ovo je ukusna, sočna, slatka i aromatična jabuka. Naučna istraživanja u Kanadi su pokazala da Crveni delišes sadrži dosta više antioksidanata u odnosu na druge sorte.
Kada je najbolje vreme za sadnju jabuka?
Sadnja jabuka je važan proces koji zahteva planiranje i poznavanje klimatskih uslova u vašoj regiji. Najbolje vreme za sadnju jabuka u voćnjaku zavisi od mnogih faktora, uključujući temperaturu, vlažnost, sunčevu svetlost i vreme cvetanja.
U Srbiji, najbolje vreme za sadnju jabuka je u proleće ili jesen. Prolećna sadnja obično se radi krajem aprila ili početkom maja, dok se jesenja sadnja obavlja krajem septembra ili početkom oktobra.
Ako se odlučite za prolećnu sadnju, važno je napomenuti da morate sačekati dok se zemljište ne zagreje na barem 10°C.
Pre sadnje jabuka, važno je pripremiti zemljište i obezbediti dobar sistem za navodnjavanje. Ukoliko se radi o peskovitom zemljištu, trebaće vam dodatno đubrivo i kompost kako bi se poboljšao kvalitet zemljišta. Takođe, treba odabrati mesto koje je dobro izloženo suncu, jer jabuke trebaju najmanje 6 sati sunčeve svetlosti dnevno kako bi se razvijale u potpunosti.
Uz pravilan odabir vremena i mesta za sadnju jabuka, kao i uz pravilnu pripremu zemljišta, može se stvoriti zdrav i produktivan voćnjak koji će pružiti dobar prinos jabuke tokom godina.
Najbolje metode za suzbijanje pepelnice na stablu jabuke: saveti za održavanje zdravog voćnjaka
Ako primećujete da se pepelnica pojavljuje na stablu jabuke, postoji nekoliko stvari koje možete učiniti kako biste je suzbili ili sprečili dalje širenje:
Važno je zapamtiti da su prevencija i rano otkrivanje ključni za suzbijanje pepelnice. Redovni pregledi zasada jabuke i brzo delovanje ukoliko primietite bilo kakve znakove infekcije su ključ u borbi protiv pepelnice.
- Uklanjanje zaraženih delova stabla: Ako primetite da se pepelnica pojavljuje samo na nekim delovima stabla, pokušajte da uklonite te delove kako bi se sprečilo dalje širenje infekcije.
- Prskanje fungicidima: Fungicidi su hemijski proizvodi koji se koriste za suzbijanje gljivica koje uzrokuju pepelnicu. Potražite fungicide koji su označeni kao sigurni za upotrebu na jabukama i primenite ih prema uputstvu.
- Povećajte cirkulaciju vazduha: Pepelnica se često javlja u uslovima visoke vlažnosti. Pokušajte da osigurate dobru cirkulaciju vazduha oko stabla jabuke kako bi se smanjila vlažnost i sprečilo širenje pepelnice.
- Održavanje zdravog stabla: Stablo koje je zdravo i otporno ima manju verovatnoću da će se zaraziti pepelnicom. Pravilno održavajte svoj voćnjak, uključujući pravilno zalivanje, đubrenje i orezivanje.
- Korištenje prirodnih metoda: Neke prirodne metode mogu pomoći u suzbijanju pepelnice, kao što su prskanje jabukovim sirćetom, tretiranjem prirodnim preparatom napravljenim od belg luka ili koprive i slično. Međutim, nisu svi prirodni tretmani delotvorni, tako da je najbolje da se pre primene posavetujte sa stručnjakom.