Najbolje sorte šljiva za rakiju: Odabrane sorte koje daju vrhunski ukus i aromu vašoj rakiji
Voćarstvo

Najbolje sorte šljiva za rakiju: Odabrane sorte koje daju vrhunski ukus i aromu vašoj rakiji

Određene sorte šljiva su više pogodne za rakiju od drugih. Najinteresantnije sorte šljive za preradu u rakiju, sa stanovišta kvalieta, su požegača i crvena ranka

Autor: Milica Cvetić Stefanović, Datum: 14. avgust 2024.
Šljiva
Foto: Pixabay

Bez rakije ne može da prođe ni jedna svadba, sahrana, slava ili rođenje, i ona predstavlja sastavni deo naše istorije i tradicije. Svaka porodica ima nekog ko zna da peče rakiju, bilo da je to otac, deda, stric, teča. Započinjanje priče o rakiji često prva koja nam padne na pamet jeste šljivovica, po kojoj smo postali prepoznatljivi u celom svetu. Šljivovica je kvalitetno i moćno piće koje se pravi od različitih sorti šljiva, pri čemu treba istaći da samo određene sorte omogućavaju dobijanje odlične rakije.

Proučavajući koje sorte šljiva daju najbolju rakiju, važno je razumeti karakteristike svake sorte, uslove gajenja i načine prerade koji osiguravaju vrhunski kvalitet gotovog proizvoda.

Odabir odgovarajuće sorte šljive ključan je za proizvodnju rakije vrhunskog kvaliteta. U Srbiji se izdvajaju dve sorte koje su posebno cenjene među proizvođačima rakije: požegača i crvena ranka. Ove sorte ne samo da obezbeđuju visok procenat šećera i specifičnu aromu, već su i prilagođene klimatskim uslovima naše zemlje, što ih čini idealnim za dobijanje rakije sa bogatim ukusom i prijatnim mirisom. U nastavku teksta detaljno ćemo se posvetiti karakteristikama i prednostima ovih sorti.

Požegača

Požegača, u narodu poznata i kao madžarka, stigla je iz Azije u Mađarsku, a odatle u Srbiju, na čijem je tlu uspela da pokaže svoj puni potencijal. Ova sorta se lako prilagođava različitim klimatskim i zemljišnimm uslovima. Najbolje rezultate pokazuje na gajnjači i lakšim smonicama, dok zapadni položaj zasada treba izbegavati jer na njemu pati od nedostatka vode. Cveta kasno, samooplodna je, sazrevanje je krajem avgusta ili prvom polovinom septembra. Plod je nešto sitniji u odnosu na novije sorte, modro plave boje, prekriven slojem sive boje, odnosno pepeljkom.
Ukupan šećer u plodu požegače se kreće u intervalu od 10-12%, mada ta vrednost može dostići vrednost i do 20%. Meso ploda menja boju od zlatnozelene do zlatnožute , i lako se odvaja od koštice. Plod može dugo da se održi na stablu i dobro podnosi transport.

Ova sorta je solidno otporna na mraz, ali je osetljiva na plamenjaču (narandžasta pegavost), rđu, rogač, a posebno je osetljiva na šarku šljive, što joj ograničava dalje gajenje i širenje ove sorte. Šarka nanosi toliko štete da se često priča o nestanku šljive požegače. Zbog toga je potrebno je da se prilikom podizanje novih zasada šljiva posveti posebna pažnja pri izboru parcele koja nije inficirana šarkom i odabiru sadnica koje će se tu posaditi.

Crvena ranka

Kada je reč o zastupljenosti i rasprostranjenosti situacija je malo bolja sa crvenom rankom, koja se takođe ubraja u odlične rakijske sorte, a po količini rakije koja se dobije destilacijom je među vodećim sortama šljiva. U narodu je poznata i kao šumadinka, drenovka, crvenjača, darosavka. Iako spada u najrodnije rakijske sorte, daje manje prinose po stablu nego požegača.

Ova sorta nije samooplodna i ne može se gajiti u čistim zasadima, tako da su joj potrebne sorte oprašivači, Crvena ranka se razmnožava izdancima, cveta nekoliko dana pre požegače i sazreva ranije u odnosu na nju, tačnije u prvoj polovini avgusta. Plodovi manje otpadaju i imaju manje deformiteta. Plod crvene ranke je sočan, aromatičan pa se dosta koristi i u svežem stanju, crvenkaste je boje i po obliku sličan plodu požegače. Ova sorta je otporna na sve bolesti šljiva, a uspeva i na siromašnijem zemljištu, što joj daje značajnu prednost u odnosu na druge rakijske sorte.
Po količini rakije koja se dobije destilacijom je među vodećim sortama šljiva i interesovanje za ovu sortu raste iz godine u godinu.

Prema statistikama, Srbija je jedna od najvećih proizvođača rakije u Evropi, sa godišnjom proizvodnjom od preko 30 miliona litara. Od toga, oko 60% proizvodi se od šljiva, što čini šljivovicu najpopularnijom vrstom rakije u Srbiji.

Važno je napomenuti da je proces proizvodnje rakije veoma važan faktor kada je u pitanju kvalitet rakije. Odabir prave sorte šljive, pravilno branje i priprema voća, kao i pravilna destilacija, sve su to ključni faktori koji utiču na kvalitet rakije. Kada su u pitanju najbolje sorte šljiva za proizvodnju rakije, treba napomenuti da se najbolji rezultati postižu kada se koriste sorte koje sadrže visok procenat šećera i kiselina, kao i sorte koje se odlikuju dobrom fermentacijom, poput Čačanske rodne i Požegače.

Rasadnici su pouzdani izvor kvalitetnih sadnica voća koje su proverene i sertifikovane od strane Ministarstva poljoprivrede. Prilikom odabira sadnica, važno je obratiti pažnju na deklaraciju kvaliteta i porekla, koja je neophodna za podnošenje zahteva za subvencije. Kupovina sadnica lošeg kvaliteta na pijaci može rezultirati problemima, jer su takve sadnice često sumnjivog kvaliteta, nedovoljno očuvane ili čak suve. Otkrijte ključne smernice za prepoznavanje zdravih i kvalitetnih sadnica voća u našem članku Sertifikovane voćne sadnice: Garancija kvaliteta i uspeha u voćarstvu.