Danas u svetu postoji više od 10.000 različitih sorti jagoda, dok se u Srbiji gaji znatno manji broj prilagođen lokalnim uslovima i potrebama tržišta. Jagoda se nekada uzgajala sporadično po baštama i okućnicama, uglavnom za lične potrebe. Međutim, razvojem industrije, tržišta i porastom životnog standarda, njena proizvodnja je postala ozbiljna i organizovana delatnost.
Jagoda važi za jedno od najrentabilnijih voćarskih ulaganja – lako se gaji, brzo stupa u rod, redovno rađa i nije naročito zahtevna u pogledu zemljišta. Zbog tih prednosti, intenzivna proizvodnja jagoda danas zahteva pažljivo planiranje – od izbora odgovarajuće parcele i sorte, do primene optimalnih agrotehničkih mera koje omogućavaju postizanje visokog prinosa i kvaliteta ploda.
Kada je u pitanju izbor sorte za konkretnu proizvodnju treba razmotriti način njenog korišćenja tj. da li je namenjena preradi, dubokom zamrzavanju ili upotrebi u svežem stanju. Takođe je bitno uzeti u obzir ekološke uslove, udaljenost tržišta od mesta proizvodnje. Važno je odlučiti se za sorte koje su otporne prema gljivičnim, virusnim, bakterijskim oboljenjima i štetočinama.
Od bašte do plantaže: Kako je jagoda postala voćka velikih proizvodnih sistema
S razvojem tržišta i industrije, jagoda je pronašla svoje mesto u intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji. Danas se ona gaji na velikim površinama sa primarnim ciljem – ostvariti visok prinos uz očuvanje kvaliteta plodova.
Prilikom odabira, važno je znati da li će plodovi biti namenjeni svežoj potrošnji, preradi ili zamrzavanju. Takođe, potrebno je voditi računa o otpornosti sorte na gljivična, virusna i bakterijska oboljenja, kao i na štetočine. Udaljenost proizvodne parcele od tržišta može značajno uticati na izbor, jer određene sorte bolje podnose transport i duže zadržavaju svežinu.
Alba
Alba je rana italijanska sorta koja postaje sve popularnija među proizvođačima zbog svoje visoke rodnosti. Uspešno se gaji u svim regionima jer je prilagodljiva i na zemljištima sa lošijom strukturom tla i pH vrednosti. Izuzetne je otpornosti na bolesti. Plodovi su krupni, vrlo jednaki, jarko crveni i jako postojani pa su pogodni za transport i manipulaciju, zbog čega se ova sorta dosta izvozi. Prosečna masa ploda je 27-30 g, ali zastupljeni su i vrlo krupni plodovi i preko 50 g. Prosečan prinos kada su dobri uslovi može biti od 0,8 do 1kg. Berba traje od 10 do 15 dana i kvalitet je ujednačen od početka do kraja. Ova sorta ima visok sadržaj voćne kiseline zbog čega plodovi u svežem stanju imaju kiselkast ukus, ali ta kiselost se smanjuje prilikom rashlađivanja tokom transporta. Nedostatak ove sorte je loše oprašivanje na početku cvetanja.
Kleri
Još jedna rana italijanska sorta koja je kod nas popularna zbog svog izuzetnog ukusa i arome. Visoke je otpornosti,adaptibilnosti i pogodna za naš klimat. Manje je rodna u odnosu na druge sorte pa njen prinos može dostići 0,5 do 0,6kg po živiću. Spada u vrste jagoda koje dobro podnose transport nakon berbe te je pogodna za izvoz i prodaju u svežem stanju. Rano dozreva (kraj aprila i početak maja). Berba je bolja u početku, a plodovi su tada krupniji i sjajniji. Ukoliko se gaji u plastenicima postaje osetljiva na sivu trulež, a i prinosi u zatvorenom mogu biti manji za oko 20%.
Džoli
Visokoproduktivna sorta, srednje-ranog perioda zrenja, pogodna je za gajenje na otvorenom. Ovu sortu odlikuje izuzetno krupan, ujednačen plod, koji teži od 25 do 35g. Važna prednost ove sorte je što su plodovi ujednačene krupnoće kako prve tako i tokom druge godine berbe, dok u trećoj godini preko 60% plodova se može svrstati u prvu klasu. Ovu sortu je najbolje prodavati u svežem stanju zbog karakterističnog mirisa koji kupci obožavaju i zbog čega je jedna od najtraženijih sorti, mada je postojana i može dobro podneti transport i skladištenje. Prinos ove sorte jagode je prilično visok i može biti od 0,7 do 0,9kg po biljci. Sorta Džoli uspeva u svim krajevima naše zemlje, ali se malo lošiji rezultati proizvodnje ostvarujuu na zemljištima koja karakteriše zadržavanje vode.
Asia
Srednje rana perspektivna sorta, koja zrenjem u odnosu na albu kasni 4 do 6 dana. Plodovi su jako atraktivni po izgledu i ukusu, sa visokim sadržajem šećera, prosečna težina ploda je od 26 do 30g. Najkrupniji plodovi loše podnose transport na duže relacije, pa ih je dobro plasirati za upotrebu u svežem stanju. Preporučuje se da se jagode ove sorte prohlade pola sata nakon berbe kako bi bolje podnele tranport i manipulaciju. Prosečan prinos u dobrim uslovima iznosi od 0,9 do1,1kg po živiću. Uspešno se može gajiti I na otvorenom I u zatvorenom prosotru. Odlične je otpornosti na izmrzavanje od niskih zimskih temperatura.
Marmolada
Srednje kasna sorta poreklom iz Italije, srednje bujne vegetacije. Pogodna je za kontinentalne uslove gajenja zbog velike otpornosti na niske temperature. Trenutno je najproduktivnija sorta jagoda na tržištu. Plodovi su srednje veličine, blago pljosnatog oblika, vrlo su i ukusni i vrlo i mirisni, srednje slatkoće i kiseline. Plod je čvrst i dobro podnosi svaki vid transporta i manipulisanja nakon berbe. Ponekad se u prvoj godini mogu javiti u manjem obimu plodovi nepravilnog obima. Ova sorta jagoda pogodna je za preradu i zamrzavanje.
Roksana
Sorta koja ima veoma bujnu biljku, visoke je otpornosti na bolesti, odlično uspeva na većim nadmorskim visinama i nižim temperaturama. Roksana je sorta koja stiže vrlo kasno, 2 dana posle Marmolade, a do 12 dana nakon sorte Alba. Prosečna masa ploda je od 26 do 28g, prijatnog,ukusa, arome i atraktivnog izgleda. Na našim prostorima se sve više gaji i jako je popularna među sortama namenjenim izvozu. Prosečan prinos je oko 1kg po živiću. Nedostaci ove sorte su niska otpornost na propadanje i visoki zahtevi u navodnjavanju.
Proizvodnja jagoda je postala veoma rentabilna delatnost, ali zahteva dobar izbor sorte i prilagođavanje agrotehničkih mera. Važno je uzeti u obzir namenu proizvodnje, ekološke uslove i otpornost sorti na bolesti i štetočine kako bi se postigao visok kvalitet i prinos. Uz pravilnu negu i brigu, jagode mogu biti profitabilna kultura za male i velike proizvođače.