Solarna energija zvuči kao savršeno rešenje za poljoprivrednike u Srbiji – besplatna struja, ekološki prihvatljivo i dugoročno isplativo. Ali da li je to zaista tako? Mnogi proizvođači koji su investirali u solarne sisteme suočili su se sa nepredviđenim troškovima, birokratskim preprekama i neadekvatnom infrastrukturom. Da li je solarna energija na farmama u Srbiji zaista revolucija ili samo još jedna skupa zabluda?
Visoki početni troškovi i upitna isplativost
Postavljanje solarnih panela na farmi može koštati između 5.000 i 30.000 evra, u zavisnosti od veličine i potreba. Iako se obećava povrat investicije u roku od 5 do 10 godina, mnogi poljoprivrednici kažu da su realni rokovi daleko duži, posebno zbog niskih otkupnih cena viška energije i neredovnih subvencija države.
Šta kažu brojke?
Prema podacima Privredne komore Srbije, manje od 20% poljoprivrednika koji su uložili u solarne panele ostvarilo je značajniju uštedu u prvih pet godina.
Problemi sa priključenjem na mrežu
Jedan od najvećih problema sa solarnim sistemima u ruralnim krajevima Srbije jeste zastarela elektroenergetska mreža. Mnogi poljoprivrednici nisu u mogućnosti da višak energije prodaju nazad EPS-u zbog tehničkih ograničenja. Procedura priključenja traje mesecima, a često je i potpuno onemogućena zbog nedostatka kapaciteta u lokalnim trafo-stanicama.
Državna birokratija kao glavna prepreka
Da biste priključili solarni sistem na mrežu, potrebni su brojni sertifikati, dozvole i odobrenja koja često kasne, što dodatno odlaže isplativost investicije.
Sezonske varijacije u proizvodnji struje
Solarni paneli najbolje funkcionišu tokom leta, kada je insolacija najveća. Međutim, baš tada su potrebe za energijom u poljoprivredi najmanje. Zimi, kada su potrošnja i potrebe za grejanjem veće, proizvodnja struje drastično opada. To znači da farmeri i dalje moraju da koriste konvencionalne izvore energije tokom hladnih meseci, što umanjuje ekonomsku isplativost investicije.
Iako se često tvrdi da su solarni paneli „bez održavanja“, realnost je drugačija. Blato, prašina i sneg smanjuju njihovu efikasnost, a profesionalno čišćenje može koštati i do 500 evra godišnje. Takođe, pretvarači struje imaju ograničen vek trajanja i često se kvare, što znači dodatne neplanirane troškove.
Iako država nudi subvencije za ugradnju solarnih panela, problem je u njihovoj dostupnosti i nepredvidivosti. Mnogi farmeri kažu da su aplicirali za subvencije, ali ih nikada nisu dobili zbog komplikovane papirologije ili iscrpljenog budžeta.
Slične subvencije u EU su daleko bolje regulisane i dostižu i do 50% investicije, dok se u Srbiji poljoprivrednici često oslanjaju na kredite i sopstvena sredstva.
Solarni sistemi na farmama u Srbiji nisu univerzalno rešenje. Dok za velike farme sa stabilnim prihodima mogu biti isplativi, mali i srednji poljoprivrednici često se suočavaju sa problemima koji značajno odlažu ili potpuno onemogućavaju povrat investicije. Ako razmišljate o solarnoj energiji, pre nego što investirate, pažljivo izračunajte troškove, mogućnosti subvencija i realne prepreke koje vas očekuju.