Jun bez kapi kiše: Srbija u najgoroj suši u poslednjih 70 godina
Ekološka poljoprivreda

Jun bez kapi kiše: Srbija u najgoroj suši u poslednjih 70 godina

Ekstremna suša u junu pokazuje koliko je očuvanje zemljišta i resursa ključno za budućnost ekološke i konvencionalne poljoprivrede u Srbiji

Autor: Milica Cvetić Stefanović, Datum:
Jun bez kapi kiše: Srbija u najgoroj suši u poslednjih 70 godina
Foto: Pexels

Tokom juna 2025. godine, Srbija je zabeležila jedan od najekstremnijih klimatskih događaja u svojoj istoriji – najkišovitiji mesec godine ostao je gotovo potpuno suv. Na osam mernih stanica, uključujući Kragujevac, Valjevo i Leskovac, nije izmerena nijedna kap padavina, a prosečan nivo padavina u celoj zemlji bio je ispod 5 mm – što je 1000 puta manje od višegodišnjeg proseka.

Prema dugogodišnjim podacima, jun u Srbiji donosi između 60 i 120 mm padavina, odnosno oko 12-13% godišnjeg proseka. Ali u junu 2025, čitava teritorija zemlje pogođena je izuzetnom sušom. Prema klimatskim indeksima, čak 27 od 29 posmatranih tačaka zabeležilo je ekstremnu ili izuzetnu sušu.

Klimatski poremećaji menjaju kalendar kiše

Jun, koji je nekada važio za najkišovitiji mesec, sve češće postaje period suše. Prema rečima stručnjaka, klimatske promene uzrokuju pomeranje sezonskog maksimuma padavina ka ranijim mesecima – aprilu i maju. Sušni periodi se šire i intenziviraju, posebno u junu, julu i avgustu, kada su potrebe za vodom u poljoprivredi najveće.

Posledice suše na poljoprivredu u Srbiji

Nedostatak padavina u junu direktno ugrožava poljoprivrednu proizvodnju:

  • Kukuruz je u velikom riziku zbog visoke potrebe za vlagom u vegetativnoj fazi.
  • Soja i šećerna repa beleže usporen razvoj i žućenje.
  • Suncokret, poznat po dubokom korenu, takođe je ugrožen, što ukazuje da su suvi i dublji slojevi zemljišta.
  • Voćnjaci koji nemaju sisteme za navodnjavanje pokazuju prve znake oštećenja.

Navodnjavanje je postalo ključno pitanje – ali sa sve manje dostupne vode, čak ni ono nije održivo dugoročno.

Da li Srbija menja svoju klimu?

Nekada humidna (vlažna) klima Srbije već prelazi u suvo-sabhumidnu. Dok Južni, jugoistočni, istočni i severoistočni delovi zemlje idu ka polusušnoj klimi, zapadni deo zemlje za sada ostaje otporniji, ali ukupna transformacija klime u regionu postaje zabrinjavajuća.

Privreda Srbije, a posebno poljoprivreda kao njena ključna grana, mora da ulaže ne samo u borbu protiv klimatskih promena, već i u prilagođavanje – kroz unapređenje infrastrukture za navodnjavanje, očuvanje vodnih resursa i promenu agrarnih praksi.