Srpska pravoslavna crkva danas slavi Svetog Trifuna, zaštitnika vinogradara, useva i iskrene ljubavi hrišćana, koji je stradao za hrišćansku veru.
Na današnji dan zvanično počinje i orezivanje vinove loze, pa se u ovim krajevima praznik naziva “Zarezoja”. Običaji nalažu da se na Svetog Trifuna u vinogradu obavlja poseban crkveni obred kako bi se obeležio početak nove sezone i prizvala plodna godina.
Prema narodnom verovanju, ako na Svetog Trifuna pada kiša ili sneg, godina će biti kišna i plodna, dok sunčano vreme nagoveštava sušnu godinu. Takođe, postoji verovanje da nakon 14. februara zima polako počinje da popušta – to Sveti Trifun na svoj praznik pobode u zemlju ugarak i sneg počinje da se topi.
Svetog Trifuna slave i mnoge porodice kao krsnu slavu i mole mu se za zaštitu polja od poplava, grada i vremenskih nepogoda.
Život i čuda Svetog Trifuna
Prema predanju, zaštitnik vinogradara rođen je u selu Kampsadi u Frigiji, u siromašnoj seljačkoj porodici. Još u detinjstvu je čuvao guske, ali je nosio u sebi blagodat isceljenja. Imao je moć da leči bolesti kod ljudi i domaćih životinja, ali i da izgoni zle duhove.
Kada je Rimskim carstvom zavladao car Gordijan, njegova ćerka Gordijana teško se razbolela i potpuno izgubila koncentraciju. Mnogi lekari su pokušali da joj pomognu, ali nisu uspeli. Tada je, prema predanju, zli duh progovorio iz nje i rekao da ga samo Trifun može isterati.
Mnogi ljudi istog imena dovedeni su pred Gordijanu, ali niko nije uspeo da je izleči – sve dok nije stigao mladi Trifun iz Kampsade. Iscelio je devojku, a srećni car ga je nagradio bogatstvom. Ipak, Trifun je na povratku sve darove podelio siromašnima i nastavio svoj skroman život čuvajući guske i moleći se Bogu.
Njegov mir nije dugo trajao, jer je dolaskom cara Dekija počeo progon hrišćana. Trifun je odbio da se odrekne svoje vere, zbog čega je mučen i na kraju pogubljen mačem 14. februara 250. godine.
Sveti Trifun i Dan zaljubljenih – poreklo praznika
Iako se u zapadnom svetu 14. februar vezuje za Dan zaljubljenih (Valentinovo), u pravoslavnoj tradiciji taj datum je posvećen Svetom Trifunu. Postoji verovanje da je Sveti Trifun zapravo prvobitno bio zaštitnik iskrene i čiste ljubavi, dok je kasnije, pod uticajem zapadnih običaja, Valentinovo postalo dominantno u popularnoj kulturi.
Ipak, u pojedinim krajevima Srbije i danas postoji običaj da se na ovaj dan mladenci i zaljubljeni pomole Svetom Trifunu za sreću u ljubavi i blagoslov u braku.
Sveti Trifun u narodnoj tradiciji i vinogradarstvu
Sveti Trifun se posebno poštuje među vinogradarima, jer se veruje da upravo on štiti vinograde od nepogoda i štetočina. U mnogim vinorodnim krajevima Srbije domaćini na ovaj dan seku prve čokote loze, prelivaju ih vinom i mole se za dobar rod.
Takođe, veruje se da ako se na ovaj dan unese grančica vinove loze u kuću i postavi pored ikone, porodica će te godine imati sreću i blagostanje.