Otkrijte kako nedostatak vode i nektara dovodi do opasne bolesti u pčelinjaku
Najkritičniji je period kada vreme ne dozvoljava izletanje pčela – tada ne mogu da unesu vodu i nektar, a sadržaj u crevima postaje gust i tvrd

Majska bolest, kako je naziv govori, najčešće se javlja baš u maju, kada pčelinja društva bujaju, a mlade pčele dobiju najteži zadatak – da hrane leglo. Stručnjaci kažu da se simptomi ove bolesti uočavaju kod pčela starih od 6 do 13 dana, koje zbog zatvora creva (opstipacije) jednostavno ne mogu da funkcionišu i masovno uginjavaju. Najkritičniji je period kada vreme ne dozvoljava izletanje pčela – tada ne mogu da unesu vodu i nektar, a sadržaj u crevima postaje gust i tvrd. Ako na vreme ne reagujete, gubici mogu biti veliki – i u pčelama i u medu.
Šta je majska bolest i kada se javlja?
Majska bolest pčela je akutno oboljenje koje pogađa mlade pčele radilice, obično između 6. i 13. dana života. Bolest se manifestuje kao opstipacija creva – pčele ne mogu da vrše normalnu probavu zbog nedostatka vode i hrane u kritičnim danima proleća. Najčešće se javlja u maju, kada je najviše legla koje traži konstantnu negu i hranjenje.
U tom periodu, ako se vremenske prilike pogoršaju, pčele nisu u mogućnosti da izađu iz košnice i unesu vodu i svež nektar. Zbog toga dolazi do zadebljanja crevnog sadržaja i, ako se ne prepozna na vreme – do masovnog uginuća mladih pčela.
Simptomi i klinička slika
Majska bolest se pojavljuje iznenada i u velikom obimu. Na poletaljkama i oko košnice primećuje se mnoštvo mladih pčela koje su uznemirene, drhte i pokušavaju da polete, ali ne uspevaju. Na kraju uginu uz grčeve.
Unutrašnjost creva obolelih pčela je tvrda i tamnosmeđe boje, što je karakteristično za ovu bolest. Najvažnije – pogađa isključivo mlade pčele koje su zadužene za rad u košnici (čišćenje, hranjenje legla, izgradnja saća).
Glavni razlog pojave majske bolesti je nedostatak vode i nektara tokom prolećnih dana, posebno kada su kiša i hladnoća učestali. Mladi organizmi pčela ne mogu da izdrže pritisak koji donosi povećana briga oko legla bez adekvatne ishrane i hidratacije.
Faktori rizika:
- Hladno i kišno proleće bez mogućnosti izletanja
- Nedostatak dodatne ishrane u košnici
- Slabo razvijena zajednica
- Nedovoljno pčela koje bi mogle podeliti posao
Prevencija i pomoć pčelama
Stručnjaci preporučuju da se preventivno daje topli vodeni rastvor šećera ili meda, posebno kada vremenske prilike nisu pogodne za izletanje. Preporučeni odnos je 1 deo meda + 1 deo vode ili 1 deo šećera + 2 dela vode
U rastvor dodati 1 gram kuhinjske soli na 1 litar rastvora i to davati pčelama nekoliko dana.
Takođe, važno je redovno proveravati stanje legla i pratiti ponašanje pčela ispred košnice. Ako primetite da pčele drhte, gube orijentaciju ili ne lete – vreme je za hitnu reakciju.