Nakon prve berbe, paprika ulazi u najosetljiviju fazu – vreme kada se odlučuje kakav će biti konačan prinos. Ako se tada ne uradi prava prihrana i zaštita, biljka može da oslabi, rod da se smanji, a štetočine i bolesti da naprave ozbiljnu štetu. Iz tog razloga ključni su saveti kako izvršiti prihranu, okopavanje i zaštitu paprike, a sve sa ciljem da proizvođači ostvare visok i kvalitetan prinos.
🔎 Da bi paprika ostvarila pun genetski potencijal, preporučena količina prihrane u fazi intenzivnog rasta iznosi 25–40 kg/ha po formulaciji 2:1:4 ili 2:2:4.
Prihrana paprike – ključ uspeha u trećoj fazi rasta
U fazi od prve berbe pa sve do kraja vegetacije, paprika zahteva redovno i balansirano đubrenje. Preporučuje se folijarna prihrana formulacijama NPK 2:1:4 ili 2:2:4 dva do tri puta nedeljno. Ove formulacije osiguravaju dovoljnu količinu azota za rast, fosfora za dobar koren i kalijuma za formiranje plodova.
U vreme intenzivne berbe, može se koristiti čisto kalijumsko đubrivo, dok se kalcijum preporučuje na svakih 7–10 dana putem fertirigacije (2 g po biljci), kako bi se sprečilo truljenje plodova. Kalcijum je posebno važan za sprečavanje sive truleži i truleži vrhova ploda. Stručnjaci savetuju i primenu formulacija kao što su 20-20-20 i 12-12-36 uz dodatak mikroelemenata (bor, cink, magnezijum).
Okopavanje i podupiranje – fizička podrška biljci
Okopavanje je korisna mera za prozračivanje zemljišta i uništavanje korova. Radi se posle svakog kišnog perioda ili zalivanja, sve dok biljke ne sklope redove. Međuredna obrada sprečava stvaranje pokorice, što je ključno za dobar razvoj korena.
Kada biljka naraste 50–60 cm, neophodno je postaviti oslonce. Biljke bez potpore lako se lome zbog težine plodova, jakog vetra ili mehaničkog pritiska prilikom zalivanja. Vertikalni sistem oslonca koristi se u plastenicima, dok se na otvorenom najčešće koristi horizontalno podupiranje.
Najčešće bolesti paprike i kako ih prepoznati
Paprika je tokom leta izložena brojnim bolestima. Redovno praćenje i preventivne mere su presudne.
Plamenjača (Phytophthora capsici)
Najčešća bolest, naročito posle obilnog navodnjavanja. Prvi simptomi se javljaju u zoni korena, biljka brzo vene, a plodovi dobijaju vodenaste pege koje kasnije prekriva beli micelij.
Bela trulež (Sclerotinia sclerotiorum)
Napada stabljiku i plodove, naročito na otvorenom. Karakteristično je stvaranje bele prevlake i vodenastih pega u zoni stabljike.
Uvenuće (Verticillium dahliae)
Pojavljuje se u julu i avgustu, posebno nakon jakog zalivanja. Biljke preko noći gube čvrstoću, a plodovi pocrvene i vise na suvim granama.
Pepelnica (Leveillula taurica)
Prvo se javlja na donjem lišću u vidu hlorotičnih pega, a sa donje strane se pojavljuje beličasta prevlaka nalik pepelu.
Bakterijska krastavost (Xanthomonas campestris)
Širi se u kasnoj fazi vegetacije, naročito nakon kiše. Na listovima nastaju uglaste, tamne pege, dok na plodovima dolazi do pucanja i formiranja ožiljaka.
Preventiva je pola zdravlja – šta proizvođači mogu da urade unapred
Preventivne mere igraju ključnu ulogu u zdravlju paprike. Preporučuje se:
- poštovanje plodoreda (najmanje tri godine razmaka pre ponovnog setvenog ciklusa na istoj površini),
- dezinfekcija alata i zemljišta,
- uklanjanje biljnih ostataka,
- redovna vizuelna kontrola plastenika i polja,
- ne preterivati s azotom, kako ne bi bilo previše vegetativne mase na račun ploda.