U savremenoj stočarskoj proizvodnji, kvalitet sirovog mleka predstavlja osnovu za dobijanje visokokvalitetnih mlečnih proizvoda. Mikrobiološki sastav mleka, uključujući broj mikroorganizama i somatskih ćelija, direktno zavisi od zdravstvenog stanja muznih grla, higijene muže i pravilnog postupanja sa mlekom tokom i nakon muže. Zbog toga je od ključne važnosti primena odgovarajućih higijenskih mera, posebno u postmužnom tretmanu vimena, kako bi se obezbedio kvalitet mleka koji zadovoljava standarde i zahteve tržišta.
Mikrobiološki parametri kvaliteta mleka
Prema Pravilniku o kvalitetu sirovog mleka, mleko se klasifikuje na osnovu broja mikroorganizama i somatskih ćelija:
- Mleko I klase: do 100.000 cfu/ml mikroorganizama
- Mleko II klase: od 100.001 do 400.000 cfu/ml mikroorganizama
- Mleko III klase: preko 400.000 cfu/ml mikroorganizama
Broj somatskih ćelija ne sme prelaziti 400.000/ml za sve klase. Povećanje ovih parametara može ukazivati na postojanje mastitisa ili neadekvatnu higijenu tokom muže i obrade mleka. Prema najnovijim istraživanjima, prosečan broj somatskih ćelija u mleku zdravih grla je ispod 100.000/ml, dok je broj mikroorganizama u svežem mleku neposredno po muži oko 5.000/ml
Higijena muže i tretman vimena
Pravilna higijena muže obuhvata nekoliko ključnih koraka:
- Priprema vimena: čišćenje, pranje i dezinfekcija sisa pre muže.
- Tehnika muže: primena odgovarajuće tehnike muže kako bi se smanjio stres kod životinje i sprečila kontaminacija mleka.
- Postmužni tretman: zaštita i dezinfekcija sisa nakon muže kako bi se sprečila infekcija i očuvala koža vimena.
Preporučuje se upotreba dezinfekcionih sredstava koja ne iritiraju kožu vimena i sadrže emolijente poput lanolina, glicerina ili parafina, koji poboljšavaju stanje kože i smanjuju rizik od mastitisa. Takođe, važno je redovno čišćenje i održavanje opreme za mužu kako bi se sprečila kontaminacija mleka.
Uticaj mikroorganizama na kvalitet mleka
Mikroorganizmi prisutni u mleku mogu biti korisni ili štetni. Korisni mikroorganizmi, poput bakterija mlečne kiseline, doprinose fermentaciji i proizvodnji mlečnih proizvoda. Međutim, štetni mikroorganizmi, kao što su Pseudomonas, Proteus i Bacillus vrste, mogu uzrokovati kvarenje mleka, promene u ukusu i mirisu, te smanjenje nutritivnih vrednosti.
Kontaminacija mleka može nastati tokom muže, obrade ili skladištenja. Zbog toga je važno primeniti odgovarajuće higijenske mere i tehnike kako bi se smanjio broj štetnih mikroorganizama i očuvala kvalitet mleka.
Pravilna higijena muže i adekvatan tretman vimena predstavljaju ključne faktore za očuvanje visokog kvaliteta sirovog mleka. Redovna dezinfekcija, primena emolijenata i kontrola mikrobiološkog sastava mleka smanjuju rizik od mastitisa, povećavaju sigurnost i trajnost mlečnih proizvoda, te direktno utiču na ekonomsku efikasnost farmi. Stručnjaci naglašavaju da kontinuirano praćenje kvaliteta mleka i saradnja sa veterinarima osigurava optimalne rezultate i doprinosi održivom razvoju stočarstva u Srbiji.