U Novu godinu smo ušli sa novim merama kada je reč o stočarstvu i stočarskom fondu. Odlukom Vlade Srbije, a na inicijativu Ministarstva poljoprivrede, od 1. januara ove godine ukinuta je carina na uvoz tovnih prasadi do 50 kilograma. U isto vreme ukinut je i prelevman od 8,7 dinara po kilogramu za tov prasadi i tov goveda, čime bi prema rečima ministarke poljoprivrede Jelene Tanasković trebalo da se pomogne unapređenju stočnog fonda u Srbiji. Reč je o kratkotrajnoj meri koja će biti na snazi narednih godinu dana.
Ova mera donesena je u cilju pomoći našim poljoprivrednim proizvođačima sa idejom obnove stočnog fonda u našoj zemlji. Prema procenama i analizama za prethodne dve godine koje su sprovedene od strane nadleznih institucija, Srbiji u ovom trenutku nedostaje oko milion prasadi da se popuni kapacitet farmi. Proračuni kažu da će državna kasa biti u gubitku za milijardu dinara, zbog ukidanja ovih carina I prelevmana.
Uticaj uvoza i cena: izazovi domaće proizvodnje prasadi u Srbiji
U Srbiju se najviše prasadi uvozi iz Evropske unije, i to najvećim delom iz Danske. Cene domaćih prasadi, po kilogramu, kreću se do 420 dinara, a iz uvoza oko 300. U našim uslovima nije moguće proizvesti jeftiniju prasad, a najveći broj domaćih proizvođača je prestao da se bavi tovom, jer je stočna hrana dosta skuplja, dok je hrana u inostranstvu jeftinija. Poznata je činjenica da evropske zemlje koriste jeftinije genetski modifikaovane žitarice u ishrani, dok naši proizvođači još uvek koriste genetski nemodifikovane proizvode.
Po mišljenju proizvođača slobodan uvoz prasića bez plaćanja državnih nameta je dobra odluka samo za farmere iz zemalja Evropske unije, a da domaća proizvodnja nema dovoljnu pomoć drzave. Otuda smatraju da ukidanje carine i prelevmana neće oživeti stočni fond, već će stvoriti veće probleme u proizvodnji.