Zimsko orezivanje vinove loze: Kako do vrhunskog kvaliteta grožđa
Vinogradarstvo

Zimsko orezivanje vinove loze: Kako do vrhunskog kvaliteta grožđa

U zavisnosti od vremenskih prilika i kondicije čokota rezidba se vrši krajem decembra ili tokom februara na Svetog Trifuna, kada se tradicionalno izvodi u našim krajevima

Izvor: agroweb.rs, Datum:
Zimsko orezivanje vinove loze: Kako do vrhunskog kvaliteta grožđa
Foto: Pixabay

Orezivanje vinove loze je veoma značajna agrotehnička mera i predstavlja najvažniji korak u gajenju loze. Vinograd koji se redovno i pravilno orezuje uvek daje lepše, krupnije i kvalitetnije plodove, sa većim sadržajem šećera i suve materije.

Zašto je zimsko orezivanje vinove loze ključno za kvalitet grožđa

Rezidbom se kod mladih vinograda formiraju mlada stabla, a kod već formiranih stabala rezidbom se održavaju kvalitetni čokoti. Pravilna rezidba reguliše sve što je neophodno za dobar rod, broj željenih rodnih okaca, lastara i kontroliše se broj grozdova na čokotu, čime se direktno utiče na rodnost i na budući kvalitet grožđa i vina kao krune proizvodnje.

Niže temperature u mesecima kada i treba da bude hladnije vreme nisu neprijatelji gajenih biljaka, pa tako ni vinove loze. Hladno vreme tokom zimskih meseci je važno i za razvoj višegodišnjih biljaka, kako bi i one prošle kroz sve neophodne fiziološke procese.

Ipak zaštita od niskih temperatura je neophodna svim vinogradima, a pogotovu u mladim vinogradima. Zbog prolećnih temperatura vazduha u januaru, topla zima može naneti veliku štetu vinogradu, jer visoka temperatura u ovom periodu godine (iznad 12 stepeni celzijusa) mogu da izazovu buđenje vegetacije.

Blage temperature u januaru povoljno utiču na čokote, a opasnost u ovom periodu može da bude pojava štetočina i gljivičnih oboljenja.

Saveti za uspešnu zimsku rezidbu u vinogradima

Rezidba na zrelo, zimska rezidba, u rodnim vinogradima obavlja se u periodu mirovanja loze, tako da se ona može vršiti u jesen, tokom zime i u rano proleće, a najsigurnije je sa rezidbom početi nakon 14. februara, posle Svetog Trifuna.
Zimska rezidba, odnosno rezidba na zrelo treba da bude završena pre kretanja vegetacije u proleće. Generalno ne postoji velika razlika između zimske i rane prolećne rezidbe, jedino što se vreme rezidbe bira u odnosu na uslove u vinogradu. Ovde se moraju sagledati svi faktori koji utiču na vinograd, a koji se uvek razlikuju od vinograda do vinograda.

Važno je da se orezivanje vinove loze obavlja dezinfikovanim, čistim i oštrim makazama, pod pravilnim uglom, pazeći da oštrica makaza bude što bliže čokotu.
Pored toga, u ovom periodu je poželjno primeniti mere borbe protiv korova. U mladim vinogradima je preporuka da to budu mehaničke mera, a ni u kom slučaju hemijske. U mladom vinogradu je zabranjeno koristiti herbicide i to do treće godine starosti vinograda, a kako bi se izbegla oštećenja koja hemijska sredstva mogu naneti listovima vinove loze.

Optimalno vreme za rezidbu u zavisnosti od položaja vinograda

Rezidba u zavisnosti od položaja vinograda mora biti pažljivo planirana kako bi se maksimizirali prinos i kvalitet grožđa, uzimajući u obzir karakteristike terena i lokalne klimatske uslove. S obzirom na to da je hladan vazduh uvek teži od toplijeg, vinogradi na nižim položajima su obično osetljiviji na niske zimske temperature u poređenju sa vinogradima na višim položajima. Iz tog razloga, preporučljivo je izbegavati preranu rezidbu u vinogradima na nižim položajima kako bi se izbegle potencijalne štete od kasnijih prolećnih mrazeva.

Vinogradi okrenuti ka južnoj strani, koji se nalaze na laganom, peskovitom zemljištu, imaju tendenciju da se brže zagreju i pokrenu vegetaciju u poređenju sa vinogradima na težem, hladnijem zemljištu, posebno ako su okrenuti ka severu. Stoga, vlasnici vinograda trebaju uzeti u obzir ove faktore prilikom određivanja optimalnog vremena za rezidbu kako bi maksimizirali potencijal svojih vinograda.

Pri kretanju vegetacije u prvim nedeljama i kad mlada loza dostigne 15-20 cm visine, nije potrebno obavljati mere zaštite, pa ni mehaničku.

Važno je da vinogradari prate vremenske prognoze i prilagode svoje aktivnosti orezivanja u skladu sa očekivanim vremenskim uslovima. Planiranje orezivanja u periodima sa stabilnim vremenskim prilikama može povećati efikasnost i uspešnost ovog procesa, što na kraju rezultira boljim kvalitetom grožđa.

Kardinal crveni je sve popularniji među vinogradarima zbog svog ranog sazrevanja, visokog prinosa i svestranosti u upotrebi. Kao jedna od najpoznatijih stonih sorti vinove loze na Balkanu, ova sorta nudi ne samo odlične rezultate u svežoj potrošnji već i mogućnost prerade u razne proizvode poput suvog grožđa i konzervi. Ako želite da saznate više o uzgoju, tehnologiji proizvodnje i prednostima ove sorte, pročitajte naš članak o kardinalu crvenom i njegovoj primeni u vinogradarstvu.

close-button