Obavezna obuka za korisnike sredstava za zaštitu bilja: Pomoć ili dodatni teret za poljoprivrednike
Planirano je da poljoprivrednici, nakon završene obuke i položenog ispita, dobiju sertifikat profesionalnog korisnika
![Obuka za pesticide](https://res.cloudinary.com/dvi29tcsc/image/upload/v1739014730/agroweb/Zastita_bilja_-_tretiranje_useva_pesticidima_txgbax.jpg)
Nedavno je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede najavilo uvođenje obavezne obuke za profesionalne korisnike sredstava za zaštitu bilja, s ciljem povećanja bezbednosti u njihovoj primeni i zaštite ljudi, životinja i životne sredine. Međutim, postavlja se pitanje da li je ova inicijativa zaista efikasna ili predstavlja samo dodatno administrativno opterećenje za poljoprivrednike.
Prema Zakonu o sredstvima za zaštitu bilja, obuka za profesionalne korisnike trebalo je da počne još u januaru prošle godine. Ipak, do danas, ova praksa nije zaživela, a razlozi za kašnjenje ostaju nejasni.
Sertifikacija kao uslov za kupovinu pesticida
Planirano je da poljoprivrednici, nakon završene obuke i položenog ispita, dobiju sertifikat profesionalnog korisnika, koji će biti neophodan za kupovinu sredstava za zaštitu bilja. Ova mera može dodatno opteretiti poljoprivrednike, posebno one sa manjim gazdinstvima, koji će morati da izdvoje vreme i novac za pohađanje obuke i plaćanje takse od 3.310 dinara.
Efikasnost obuke pod znakom pitanja
Iako je cilj obuke smanjenje rizika od nepravilne upotrebe pesticida, ostaje pitanje koliko će ona zaista doprineti smanjenju broja trovanja i negativnih uticaja na životnu sredinu. Prema podacima Toksikološke laboratorije Zavoda za sudsku medicinu u Nišu, tokom 2020. godine zabeleženo je 18 slučajeva trovanja pesticidima, što čini 8,11% ukupnog broja trovanja.
Alternativni pristupi i edukacija
Umesto uvođenja obavezne obuke, možda bi efikasniji pristup bio pružanje kontinuirane edukacije i podrške poljoprivrednicima kroz savetodavne službe, kao i promocija održivih praksi u poljoprivredi. Takođe, potrebno je pojačati kontrolu nad prometom i upotrebom pesticida kako bi se smanjila mogućnost zloupotrebe i negativnih posledica po zdravlje i životnu sredinu.
Iako je namera Ministarstva da poveća bezbednost u upotrebi pesticida pohvalna, obavezna obuka i sertifikacija mogu predstavljati dodatno opterećenje za poljoprivrednike, bez jasnih dokaza o njenoj efikasnosti. Potrebno je razmotriti alternativne pristupe koji bi bili prilagođeniji potrebama poljoprivrednika i efikasniji u postizanju željenih ciljeva.