Znate li da su prepeličja jaja pet puta bogatija gvožđem i vitaminom B1 od kokošijih jaja? Ova mala jaja nisu samo zanimljivog izgleda, već su prava prirodna apoteka. Korišćena su još u starom Egiptu, a i danas imaju široku primenu – od prirodnog leka za anemiju i astmu, do jačanja imuniteta i rešavanja problema sa apetitom kod dece.
Uprkos dokazanim benefitima, japanske prepelice se retko uzgajaju u Srbiji, iako su njihova jaja i meso izuzetno cenjeni. Sve više domaćinstava prepoznaje potencijal ove vrste peradi, kako zbog zdravlja, tako i zbog dodatne zarade.
Zdravstvene koristi prepeličjih jaja
Prepeličja jaja su prirodni saveznik u borbi protiv brojnih zdravstvenih problema. Bogata su:
- vitaminima B-kompleksa (posebno B1 i B2),
- vitaminom A,
- esencijalnim aminokiselinama,
- mineralima poput gvožđa, cinka i fosfora.
Redovnom upotrebom mogu pomoći osobama koje imaju visok pritisak, astmu, anemiju, hronični umor, loš imunitet ili probleme sa varenjem. Stručnjaci ističu da su odlična i za sportiste, starije osobe i decu sa smanjenim apetitom.
U terapijske svrhe najčešće se konzumiraju sirova, a kako bi ukus bio prijatniji, preporučuje se priprema koktela sa medom, cimetom, voćem ili prirodnim sokovima.
Uzgoj japanskih prepelica – jednostavno i isplativo
Japanske prepelice su otporne, mirne i nezahtjevne ptice. Odlične su za uzgoj čak i u manjim domaćinstvima. Ne traže mnogo prostora, hrane se nekoliko puta dnevno, a nosivost jaja je stabilna čak i na visokim temperaturama.
Nosivost se smanjuje ispod 15°C, pa je važno obezbediti odgovarajuće uslove. Ishrana mora biti balansirana kako bi jaja bila krupna i ujednačena, što je posebno važno ako se planira inkubacija i širenje jata.
Prepelice se retko razboljevaju, a održavanje prostora za njih je jednostavno – čišćenje jednom nedeljno i redovna promena vode.
Višestruka upotreba – od jaja, preko mesa, do đubriva
Osim jaja, sve je više proizvođača koji nude i meso mladih prepelica – ono je nežno, podseća na divljač, i koristi se za supe, pa čak i za pripremu kulena u kombinaciji sa ćurećim mesom.
Domaćinstva koja se ozbiljnije bave proizvodnjom često od viška jaja prave i testeninu, bez aditiva, soli i veštačkih boja – samo brašno i prepeličja jaja, po receptima starih baka.
Još jedna zanimljiva upotreba je reciklaža ljuski jaja – one se suše, melju i koriste kao organsko đubrivo. Bogate su kalcijumom, koji je neophodan za rast biljaka, jačanje korena i pravilno razvijanje plodova. Posebno su korisne u organskoj poljoprivredi.
Tražen proizvod među potrošačima
Kupci prepeličjih jaja i prerađevina su najčešće starije osobe, ljudi sa hroničnim oboljenjima, sportisti i svi oni koji žele da ojačaju svoj imunitet na prirodan način. Stručnjaci napominju da je u upotrebi važno biti istrajan – efekti se vide nakon redovne konzumacije tokom nekoliko nedelja.
Osim zdravstvenih koristi, uzgoj prepelica sve češće postaje i dodatni izvor prihoda.