U Srbiji se 31. oktobra obeležava Sveti Luka, apostol i jevanđelist, čuven po svojim delima i učenju koje je prenosio zajedno sa apostolom Pavlom. Kao lekar i umetnik, bio je jedinstven u svom vremenu – odlikuje ga veliko obrazovanje i talenat za slikarstvo, što ga je svrstalo u začetnika hrišćanskog ikonopisa.
Sveti Luka, Grk po poreklu i lekar po zanimanju, ostavio je trag kao autor trećeg jevanđelja i Dela apostolskih. Njegove slike Bogorodice i apostola Petra i Pavla daju mu poseban značaj u hrišćanskom svetu, jer su one prve ikone koje su došle iz ruku nekog od apostola. U našem narodu, ovaj praznik se naziva Lučindan i često se veže za narodne mudrosti koje najavljuju zimu – „ide Luka, eto vuka“ ili „Sveti Luka – sneg do kuka“. Danas se ovaj dan poštuje kao praznik lekara i svih onih koji pomažu bolesnima.
Na Svetog Luku se često sprovode običaji kako bi se zaštitila stoka. U južnim krajevima Srbije, u kući se pazi na prvog gosta, jer se prema njemu gata kakva će biti zima i godina. Takođe, konopci se vežu oko torova, verujući da će se time vukovi držati podalje od stoke. Običaji pokazuju kako su seljani ovaj praznik koristili za očuvanje imanja i blagostanja, dok je u Crnoj Gori, ako se ugleda duga, verovanje da je ona pojas Svetog Luke koji moli Boga za narod.
Sveti Luka i poljoprivreda – Zaštitnik prirode i ljudi
Narodna verovanja na Lučindan posebno su interesantna poljoprivrednicima, jer se veruje da ovaj dan simbolizuje početak zime i pripremu za hladne dane. Kao što se Sveti Luka borio za dobrobit i zdravlje ljudi, tako i poljoprivrednici koriste ovaj period za pripremu za zimu, štiteći svoja stada i polja. Baš kao što se nekad pripremalo sve neophodno za zimske uslove, danas je važno biti spreman i čuvati plodove svog rada.