Povrtarstvo

Zaštitita paradajza u plasteniku i na otvorenom: plamenjača, trulež i štetočine - šta preduzeti?

6 min čitanja
Zaštitita paradajza u plasteniku i na otvorenom: plamenjača, trulež i štetočine - šta preduzeti?
Foto: Pexels

Proizvođačima se savetuje povećana budnost i pravovremena primena zaštitnih sredstava, kao i pažljivo praćenje pojave simptoma bolesti na listovima i plodovima

Paradajz je jedna od najčešće gajenih povrtarskih kultura u Srbiji, bilo da se uzgaja na otvorenom polju ili u zatvorenom prostoru poput plastenika. U ovom periodu, ovu biljku napadaju bolesti koje mogu ozbiljno umanjiti prinos ili smanjiti tržišnu vrednost plodova. Takođe, jedan insekt predstavlja svake godine veliku pretnju proizvodnji paradajza u našoj zemlji.

U zasadima paradajza najaktuelniji su sledeći patogeni: plamenjača (Phytophthora infestans), siva trulež plodova - botritis (Botrytis cinerea) i plesnivost lista paradajza (Fulvia fulva). Od insekata, posebno se izdvaja Tuta absoluta, koji nanosi velike štete zasadima.

Ovaj video će vam biti zanimljiv 👇👇👇

Usled čega dolazi do pojave bolesti

Plamenjači najviše pogoduje visoka relativna vlažnost vazduha, padavine i temperature preko 15-20 °C. Kada se ti faktori poklope, dolazi do brzog širenja bolesti. Siva trulež se pojavljuje u uslovima visoke vlažnosti i velikih količina padavina, dok se situacija dodatno pogoršava u toplijim, sunčanim danima.

Plesnivost lista paradajza obično se javlja kada postoji temperaturna razlika između dana i noći — noćne temperature niske (3-5 °C), a dnevne oko 20 °C, uz učestale padavine svakog drugog-trećeg dana.

Šteta koju izazivaju pomenute bolesti

Plamenjača je najrasprostranjenija bolest paradajza. U pojedinim godinama može uništiti čak do 95% roda, čineći proizvodnju potpuno neisplativom.

Siva trulež može prepoloviti prinose, napadajući i plodove i stablo, posebno u ranijim fazama rasta.

Plesnivost lista, iako ređa i sezonska, takođe može izazvati gubitke do 20-25% plodova, koji zbog fleka i krasta gube tržišnu vrednost.

Mere zaštite u proizvodnji paradajza

Plamenjača najpre napada listove, a zatim i celu biljku, ostavljajući utisak "spaljenosti". Siva trulež pogađa kako stablo, tako i plodove, naročito u ranoj fazi razvoja biljke.

U plasteničkoj proizvodnji, važno je kontrolisati vlažnost i izbegavati prekomerno zalivanje. Preporučuje se davanje samo onoliko vode koliko biljci zaista treba.

Hemijska zaštita se sprovodi najpre kontaktnim preparatima dok su biljke male, a kasnije sistemičnim sredstvima sa kraćom karencom.

Biološka zaštita predstavlja sve popularniju alternativu, naročito u organskoj proizvodnji, jer omogućava očuvanje zdravlja biljke i visok kvalitet prinosa bez upotrebe agresivne hemije.

Tuta absoluta - veliki neprijatelj paradajza

Ovaj insekt je prisutan u Srbiji poslednjih desetak godina, najverovatnije prenet uvozom povrća. Tuta absoluta se ubušuje u plod i pravi kanale, čime plod potpuno propada.

Štete od ovog insekta mogu iznositi od 75 do čak 100%, naročito ako se ne preduzmu mere zaštite. Najefikasnijim su se pokazale feromonske klopke i redovno uklanjanje biljnih ostataka, jer insekt prezimljava u njima.

Prema aktuelnim meteorološkim prognozama za april 2025. godine, očekuju se česte padavine i oscilacije u temperaturi (dnevne oko 18-22 °C, noćne i ispod 7 °C), što predstavlja idealne uslove za razvoj plamenjače i plesnivosti lista. Proizvođačima se savetuje povećana budnost i pravovremena primena zaštitnih sredstava, kao i pažljivo praćenje pojave simptoma bolesti na listovima i plodovima.

Milan Jovanović

Poljoprivredna proizvodnja | Agrotehnika | Agroekonomija
Zaštitita paradajza u plasteniku i na otvorenom: plamenjača, trulež i štetočine - šta preduzeti?