Na ispoljavanje karakteristika sorte vinove loze utiče veliki broj faktora, među kojima su najvažniji primenjena ampelotehnika, sistem gajenja, zemljišni i posebno klimatski uslovi.
Vinogradarska proizvodnja zahteva detaljno proučavanje osobina sorti grožđa u konkretnim lokalnim uslovima. Posebnu pažnju treba posvetiti fenološkim karakteristikama, dinamici porasta lastara, stepenu i brzini sazrevanja, otpornosti prema niskim temperaturama, bolestima i štetočinama, rodnosti, reakcijama na spoljašnje uslove i ampelotehničkim specifičnostima.
Šira sorte namenjenih za proizvodnju vina treba da sadrži optimalne količine šećera, kako bi se postigao odgovarajući sadržaj alkohola u vinu. Izuzetno je važan i balans između količine šećera i ukupnih kiselina. Na količinu kiselina najviše utiču sorta, uslovi sredine, primenjena agrotehnika i drugi spoljni faktori.
Odnos između količine šećera i ukupnih kiselina
U proizvodnji vina, odnos između količine šećera i ukupnih kiselina ima ključan uticaj na kvalitet gotovog proizvoda. Dok šećeri doprinose fermentaciji i nivou alkohola, kiseline obezbeđuju svežinu, stabilnost i aromatsku ravnotežu vina. Pravilno balansirani uslovi gajenja i pažljivo sprovedene ampelotehničke mere omogućavaju optimalan hemijski sastav grožđa.
Proređivanje grozdova – važan korak ka boljem kvalitetu
Proređivanje grozdova predstavlja dopunsku meru zelene rezidbe, koja se sprovodi umesto proređivanja cvasti i cvetova. Najpovoljniji trenutak za ovu radnu operaciju je odmah nakon završetka cvetanja. Na osnovu zametanja bobica i formiranja grozdova, vrši se procena i planira proređivanje, koje se najčešće sprovodi 10 do 15 dana nakon cvetanja, ili neposredno pre početka zrenja.
Ova praksa doprinosi razvoju krupnijih bobica i grozdova, poboljšava izgled i boju, i omogućava ravnomernije dozrevanje plodova.
Proces proređivanja grozdova
Potreba za proređivanjem grozdova postoji kako kod vinskih, tako i kod stonih sorti, a prvenstveno kod kojih je primenjena duga rezidba. Proces proređivanja grozdova se može obaviti na jedan od sledećih načina:
- Odstranjivanjem svih sitnih bobica, suviše zbijenih, kao i svih drugih koje bi uticale na nepravilan razvoj grozda (ovaj način proređivanja je najefikasniji, ali je istovremeno i najskuplji),
- Odstranjemuje se samo vrh grozda, pri čemu će grozdovi dobiti uglavnom okrugao oblik (obično se odstranjuje trećina grozdova),
- Uklanja se svaki drugi grozd, kao i grozdić na vrhu grozda (pri ovakvom proređivanju grozd uglavnom zadržava svoj prirodni oblik).
Ukoliko je čokot preopterećen rodom u cilju dobijanja krupnijih grozdova i bobica, kao i lepšeg izgleda grozda i potpunijeg dozrevanja, neophodno je obaviti proređivanje grozdova. Prvo se uklanjaju sitni i slabo razvijeni grozdovi koji neće dati zadovoljavajući kvalitet, a ako i dalje ima velikog broja grozdova na čokotu, onda treba ukloniti i pojedine dobro razvijene grozdove. Prilikom proređivanja uklanja se 10 do 30% grozdova, pri čemu se odstranjeni deo grozdova nadoknađuje krupnoćom i dobrim izgledom grozdova i bobica. Potreba za proređivanjem grozdova postoji kako kod vinskih tako i kod stonih sorti prvenstveno kod kojih je porimenjena duga rezidba da bi se pored ostalog uklonile posledice preterane rodnosti.
U proizvodnji grožđa i vina, kao i pri zaštiti geografskog porekla vina, proređivanje grožđa obavlja se i u fazi sazrevanja, na 20 do 30 dana pre berbe. Pri tome se na čokotima ostavlja onoliko grozdova koji će obezbediti određenu visinu prinosa grožđa, uzimajući u obzir masu grozdova pojedinih sorti i kriterijume za visinu prinosa za pojedine kvalitetne kategorije vina.
Orezivanje vinove loze
Vinograd koji se redovno i pravilno orezuje uvek daje lepše, krupnije i kvalitetnije plodove sa većim sadržajem šećera i suve materije, a orezivanje loze predstavlja veoma značajnu agrotehničku meru i najvažniji korak u njenom gajenju. Pročitajte u našem članku koji je najbolji trenutak za zimsku rezidbu vinove loze.